Sekulović: Povjerenja u birački spisak nema; Konjević: Iz nove vlasti niko ne govori da ima fantoma u Nikšiću

Na panelu u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT), saopšteno je da nekadašnja opozicija koja je najglasnije kritikovala evidenciju birača, ima priliku da je direktno provjeri i dokaže svoje tvrdnje o navodnim fantom biračima.

Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović je, kako je saopšteno iz CDT-a, ocijenio da, dodajući da bi se moglo debatovati o tome koliko je to nepovjerenje opravdano ili neopravdano.

Ustavopisac je, kako je naveo, određivanjem uslova prebivališta za ostvarivanje prava glasa, želio da samo oni koji žive na teritoriji Crne Gore odlučuju o njoj i institucijama.

„Imamo podatak da je broj stanovnika Crne Gore u suštini isti a broj ljudi u biračkom spisku je porastao za nekih stotinjak hiljada“, kazao je Sekulović.

On je naveo da postoji veliki broj crnogorskih državljanja koji imaju prebivalište van Crne Gore, i da je taj sistem ostao neuređen.

„Savjet za birački spisak primarno pokušava da na jedan način normativno prati informatički dio, da se pronađu oni koje sistem ne vidi a nalaze se u biračkom spisku“, rekao je Sekulović.

On je dodao da je sređivanje prebivališta od mnogo šireg karaktera i prevazilazi birački spisak.

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i bivši ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević kazao je da, kada je u pitanju birački spisak, fokus više nije na takozvanim „fantom biračima“, kako se to pričalo od 2014. godine.

„Ljudi će da uvide da nije suština bila u samom biračkom spisku. Iz nove vlasti niko ne govori da ima fantoma u Nikšiću, a cifre su im nekada išle i do 50 hiljada fantoma“, rekao je Konjević.

On je podsjetio da partije i nevladine organizaciju imaju pristup svim promjenama i svakom upravnom postupku za promjene u biračkom spisku.

„Ako je problem jednog registra, onda zaboravimo na fantome. Imamo sistemski problem. Problem sa prebivalištem je nešto s čim se suočavamo 30 godina zbog velike migracije stanovništva, posebno sa sjevera Crne Gore“, doodao je Konjević.

On je naglasio da se prebivalište stiče rođenjem.

„I ne može se nijednom administrativnom mjerom uzeti, ne smije država nijednom mjerom uzeti stečeno pravo“, kazao je Konjević i ponovio da mu je „drago što je nova Vlada odustala od priča o 60-70 hiljada fantoma“.

On smatra da je sad vrijeme da se sve to provjeri.

Sekulović je kazao da bi bilo neodgovorno da bez dokaza kaže da ima u biračkom spisku fantoma, ali da ima ljudi koji se nezakonito nalaze u spisku.

On je istakao da AFIS, sistem koji koristi Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), treba unaprijediti za fotografije i centralizovati, čime bi se, kako je naveo, spriječilo da jedna osoba glasa na više biračkih mjesta.

Poslanica Pokreta za promjene Branka Bošnjak kazala je da u Demokratskom frontu nikada nijesu bili za to da se neko olako briše iz biračkog spiska.

Ona je navela da je od 1992. do 2018. godine smanjen broj građana a povećan broj birača.

„Nevjerovatno je da broj birača raste dok se smanjuje broj stanovnika i državljana. Do 2018. imamo samo 6,5 odsto onih koji nemaju pravo glasa. Realan birački spisak ima oko 450 hiljada birača“, rekla je Bošnjak.

Ona je dodala i da se od 1992. do 1997. godine za osam odsto povećao broj birača, da je 2001. napravljen realniji birački spisak, a 2006. došlo do drastičnog povećanja.

„Mi imamo 85 odsto birača u broju državljana. Više je nego jasno da je to manipulacija u svrhu dobijanja izbora“, kazala je Bošnjak.

Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković podsjetio je da je posmatračka misija OEBS-a ocijenila da su svi izbori održani u fer atmosferi i da su građani mogli slobodno da iskažu svoju volju.

„Ko god je imao priliku da vidi kako izgleda vođenje biračkog spiska u MUP-u nije imao nikakvu dilemu da se taj spisak vodi vrlo transparentno i ažurno. Prostora za poboljšanje ima, a od priče o antomima ostale su samo fantomske priče“, kazao je Živković.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Zlatko Vujović ocijenio je da je ključni problem povjerenje, odnosno nepovjerenje u birački spisak, i to mnogo više nego što su stvarni problemi.

„Postojeća rješenja za registar prebivališta nijesu odgovarajuća. Ako govorimo o fantomima to nisu ljudi koji su duplo upisani u spisak, to bi bili ljudi koji nemaju prebavilašte a u spisku su“, kazao je Vujović.

On je dodao da podaci iz popisa i spiska nisu uporedivi, navodeći da se popis u nekim zemlljama ne sprovodi nad cijelim stanovništvom.

„Popis u Crnoj Gori nije uporediv je jer jedno od pravila da u popis nisu uključena lica koja nisu u Crnoj Gori, a nemaju namjeru da se u narednih godinu vrate, kao i lica koja su odsutna i nije moguće utvrditi da li će se vratiti“, istakao je Vujović.

On je dodao da se mora riješiti kako će se ljudi koji nemaju stalno prebivalište isključiti iz spiska.

Prema njegovim riječima, ima oko 7-8 hiljada građana sa starim ličnm kartama.

“Pretpostavka je da su to ljudi u inostranstvu kojma nije stalo da imaju novi dokument, ali i da su u pitanju osobe preminule u inostranstvu a da niko nije informisao naše nadležne organe. Mi imamo problem da iako terenski znamo da ta osoba ne živi tu, ne znamo kako da je uklonimo iz spiska“, naveo je Vujović.

On je predložio da bi neke osobe trebalo staviti u status mirovanja u biračkom spisku.

Vujović je ocijenio i da bi bilo dobro da za naredne izbore makar birački spisak nije tema.

„Veoma je bitno da se promijenila vlast i da oni koji su bili opozicija sada sa pozicije vlasti vide kako se vodi birački spisak“, zaključio je Vujović.