POBJEDA: Slovenačka ambasadorka, novinarka i nekadašnja sportistkinja Marta Kos kandidatkinja je za buduću komesarku za proširenje, dok je još aktuelna evropska komesarka za demokratiju i demografiju Dubravka Šuica iz Hrvatske moguća komesarka za Mediteran. Što to može značiti za zemlje Zapadnog Balkana? Može li Crna Gora očekivati učlanjenje tokom mandata Marte Kos?
ĐENERO: Za Balkan bi bilo sjajno da slovenačka diplomatkinja, liberalna demokratkinja Marta Kos doista bude izabrana za komesarku za proširenje. Nažalost, postoje znakovi da bi dijelu arene u Evropskom parlamentu njeno imenovanje moglo biti sporno, a Slovenija već ima iskustvo od prije deset godina, kad liberalna slovenačka političarka, prethodna premijerka, Alenka Bratušek nije prošla saslušanje u Evropskom parlamentu i nije postala članica Evropske komisije.Za Balkan, pa time i za Crnu Goru, daleko je bolje da proces proširenja politički nadzire slovenačka diplomatkinja, nego da je mandatarka Ursula fon der Lajen ostala kod prve kombinacije – da taj resor kao izvršni potpredsjednik preuzme Valdis Dombrovskis. Dombrovskis je silno sposoban latvijski euro-komesar, ali njegov fokus proširenja bio bi na Ukrajini, a ne na Balkanu. Osim toga, on bi bio daleko stroži prema svakoj naznaci „popravnog iz ruskog“ među državama u procesu proširenja, kao uostalom i buduća visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kalas.
Ipak, možemo biti sigurni da bi Kos kao komesarka insistirala na zajedničkim evropskim vrijednostima, na poštovanju načela vladavine prava, na nultoj toleranciji prema korupciji. Kao i Dombrovskis, i ona „poznaje boju novca“, u karijeri je radila za nacionalnu privrednu komoru i lobirala u poslovnom sektoru. Njeno imenovanje bitno bi više doprinijelo uticaju Slovenije na Balkanu, nego eventualno, sve manje vjerovatno, imenovanje bivšeg slovenačkog predsjednika Boruta Pahora na poziciju na kojoj je danas bivši slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak, za koordinatora pregovora Srbije i Kosova.
Slovenački i hrvatski konzervativci u Evropskom parlamentu brane interese suverene Crne Gore, rade to zdušno i mudro
Kos je politički oblikovana u Njemačkoj, njemački je precizna, marljiva, istrajna. Snažno je povezana s njemačkom politikom i diplomatijom, a bila je sjajno prihvaćena slovenačka ambasadorka u Berlinu. Osim Slovenije, posredstvom nje bi i njemačka politika imala dodatan uticaj na Balkanu. Lišena je svakog populizma, ne želi se dopasti po svaku cijenu, a razgovara vrlo otvoreno i samouvjereno. Možda doista Balkanu nedostaju takvi sagovornici. Ako bude imenovanja, ubrzo je neće voljeti ni u jednoj balkanskoj metropoli, ali to ne znači da njeno djelovanje ne bi bilo u korist zemalja u pristupnom procesu. Vrijednosti koje bi ona zastupala, poput vladavine prava, zaštite ljudskih prava, ekonomskih sloboda i nulte tolerancije prema korupciji, nisko su među prioritetima balkanskih političara, a bez afirmacije tih vrijednosti ozbiljni proces harmonizacije balkanskih političkih i ekonomskih sistema s onim Evropske unije nije moguće sprovesti.
Mandat iduće Evropske komisije relativno je kratak, pet godina, i ne treba očekivati da bi ijedna država u procesu pristupanja do 2029. mogla završiti pregovore, a kamoli sprovesti ratifikaciju pristupnog ugovora u svim zemljama članicama. Malo je vjerovatno da bi u mandatu ove Evropske komisije moglo biti proširenja, ali to ne znači da Crna Gora ne treba imati ambicija da u tom vremenu doista završi pregovore. Doduše, dok god kao veto snagu u crnogorskom parlamentu imate izrazito protivevropsku političku opciju, dok parlamentarnu proceduru kontroliše Andrija Mandić, nije zamislivo da bi Crna Gora doista mogla doći u situaciju da završi pristupne pregovore u mandatu Evropske komisije koja se sada oblikuje.
POBJEDA: Prisutno je uvjerenje da će i Marta Kos i Dubravka Šuica, ali i druge strukture u EK, prevashodno one koje su iz Hrvatske, dati svoj puni doprinos učlanjenju Crne Gore. Ujedno, oni će biti dobri i aktivni zastupnici interesa zemalja Zapadnog Balkana. Na nama je da tu dobru volju ispoštujemo i ne pravimo incidente poput onog sa Rezolucijom o Jasenovcu, Mathauzenu i Dahau. Mislite li da je završeno sa ovakvim potezima?
ĐENERO: Naravno, države članice djeluju u skladu sa svojim državnim interesima, a ne u skladu s emocijama ili afektivnim odnosima. Kao što je u vrijeme pristupanja Crne Gore NATO savezu bilo u hrvatskom državnom interesu, tako je to danas i pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Hrvatskoj nije u interesu da njeno jugoistočno susjedstvo bude nestabilno, da rasipa resurse na zaštitu granice i izgradnju potpuno nepotrebnih odbrambenih kapaciteta.
Važna je i rečenica koju je ovih dana izgovorila Vesna Pusić, nekadašnja hrvatska ministarka vanjskih poslova, ali i jedna od najistaknutijih ličnosti u procesu hrvatskog pristupanja Evropskoj uniji. Ona vrlo precizno procjenjuje da pristupanje Crne Gore EU, doduše, nije cilj trenutne vladajuće elite, ali i te kako je interes građana ove države. Kad nijeste povezani s izvršnom vlašću, onda možete izgovoriti rečenicu koju vladajuća struktura podrazumijeva, ali je ne smije izreći. To što govori profesorica Pusić, misli i premijer Plenković i njegov uži tim, koji se u nju pouzda kad je riječ o evropskim poslovima. Žalosno je da aktuelna politička elita, za razliku od one od prije 30. avgusta 2020, nije posvećena jednom od najvažnijih nacionalnih ciljeva Crne Gore, ali to ne znači da ti ciljevi nijesu vitalni, da se političko tijelo Crne Gore mora pomiriti s time da ih ti Milatovići, Spajići, Mandići, Bečići, Kneževići… kako god se zvali, neće ispuniti pa da od njih treba dignuti ruke. I građansko društvu, i demokratske političke stranke, i građani, moraju snažno pritiskati vlasti da sprovode pretpristupne reforme, da vode državu prema članstvu u EU ili da odstupe. U svemu tome imaće i te kako snažnu podršku dviju članica EU koje najbolje poznaju crnogorski politički milje i koje su najzainteresovanije za što bržu evropeizaciju ove države.
Zato je posebno opasno ono što je diletantski napravio posvađani dvojac iz PES-a, trenutni predsjednik i trenutni premijer. Jedan od instrumenata zajedničkog djelovanja Slovenije i Hrvatske je proces Brdo Brijuni. Igra koju su s tim procesom, jedinom autohtonom inicijativom s ovih prostora za evropsku integraciju Balkana (Otvoreni Balkan nije niti autohtoni proces, niti mu je cilj evropeizacija nego nametanje hegemonije i afirmacija vrijednosti suprotnih ideji evropskog mirovnog poretka) odigrali Spajić i Milatović (preuzimanje pa otkazivanje domaćinstva ovogodišnjoj rundi razgovora) guranje je Procesa Brdo Brijuni prema odumiranju ove inicijative, a to sigurno nije u najboljem interesu crnogorske evropske integracije. Upravo suprotno.
POBJEDA: Mislite li da će nas i zvanični Zagreb gurati ka EU, bez obzira na naše zahladnjele odnose?
Preporučeno
ĐENERO: Sasvim sigurno. Pogledajte što se nedavno dogodilo u Evropskom parlamentu. Najpametniji hrvatski konzervativni političar, bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier vratio se u Evropski parlament nakon osam godina i prva tema koju je otvorio, s još trojicom vrlo pametnih konzervativaca, slovenskim europarlamentarcima Milanom Zvarom i Matejom Toninom i mlađim hrvatskim kolegom Karlom Reslerom vezana je za opasnosti koje proizlaze iz Mandićevog Zakona o državljanstvu, kojim bi se možda i definitivno preoblikovalo crnogorsko političko tijelo. Slovenački i hrvatski konzervativci u Evropskom parlamentu brane interese suverene Crne Gore, rade to zdušno i mudro, a ovo je tema za čije otvaranje nijesu pozvani liberali ili socijalisti, nego upravo konzervativci. U svakoj ovakvoj situaciji hrvatski i slovenski europarlamentarci, ali i funkcioneri u evropskim institucijama biće čvrsto na strani crnogorskoga suverenizma, a odnosi s trenutnim vlastima pritom ništa ne mijenjaju.
Video