Video
Učinak Crne Gore na evropskom putu je pred evropskim parlamentarcima. U dokumentu, koji je sačinio izvjestilac Marjan Šarec, navodi se da je Crna Gora predvodnica među kandidatima za članstvo u EU.
Važnim je ocijenjeno i to što u Crnoj Gori postoji značajna podrška evropskom putu. Kao poizitivan primjer političkog konsenzusa navedeno je to što su u reformi zakona i njihovom usvajanju učestvovali i vlast i opozicija.
Međutim, tokom debate europarlamentarci su ocijenili da je politički sistem podijeljen, nezavisnost pravosuđa ograničena, a korupcija i dalje veliki izazov. Jedan od europarlamentaraca, Tomislav Sokol, kaže da izvještaj o napretku najbolje oslikava realnost evropskog puta Crne Gore.
Smatra da je Crna Gora najdalje odmakla, ali da su pred njom i dalje brojne prepreke. U Evropskom parlamentu problematizovao je pitanje uticaja Beograda i Moskve, u kojem važnu ulogu igra Srpska pravoslavna crkva
– Istakao sam da je to ključni problem danas u Crnoj Gori, pogotovo jer su predstavnici tog uticaja u samoj vladajućoj koaliciji, dakle od (Andrije) Mandića, (Milana) Kneževića, (Alekse) Bečića i cijele te ekipe. Drago mi je da se pitanje srpskog uticaja, pogotovu onog negativnog Srpske pravoslavne crkve, takođe našlo u samom izvještaju. Imamo situaciju da Izvještaj Evropskog parlamenta vrlo jasno govori o tome da je uplitanje Srpske pravoslavne crkve i politički uticaj u Crnoj Gori i te kako veliki problem. Kad to sve stavimo u kontekst „srpskog sveta“, širenja srpskog hegemonizma na okolne države, definitivno je to ono što je trenutno najveći problem na evropskom putu Crne Gore – kaže Sokol.
Negativni uticaj Srpske pravoslavne crkve sada se direktno navodi i u službenom dokumentu Evropskog parlamenta.
– Rekao bih da pitanje uticaja Srpske pravoslavne crkve ne treba gledati na način da je ona instrument u rukama nekoga, već da je glavni izvor velikosrpske politike. Vidimo da prosrpske stranke bez pomoći crkve nemaju skoro nikakvu moć. U Nikšiću bi doživjeli debakl da se Srpska pravoslavna crkva nije direktno uključila u lokalne izbore. Mi to i te kako dobro pratimo, mi to i te kako dobro znamo. Na kraju krajeva, ni do promjene vlasti 2020. godine ne bi došlo da se Srpska pravoslavna crkva preko litija nije direktno uključila u politički proces. Srpska pravoslavna crkva je sigurno najjači faktor, najjači igrač srpske hegemonističke politike u Crnoj Gore – kaže Sokol.
Evropske parlamentarce podsjetio je i na rizike koje nosi ideja o uvođenju dvojnog državljanstva.
– Svako malo se takve ideje, kao probni baloni, puštaju u javnost. Jasno je da bi, ukoliko bi se realizovale, došli u situaciju da nekoliko stotina hiljada ljudi u Srbiji de facto bira crnogorsku vlast. Praktično bi crnogorsku vlast formirali faktori unutar Srbije, dakle, izvan Crne Gore. To je isto istaknuto u samom izvještaju. Drago mi je što je tako, jer sam bio jedan od predlagača amandmana, kojima je to ubačeno u izvještaj – poručuje Sokol.
Odnos Crne Gore i Hrvatske
Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu govorio je i odnosima na relaciji Podgorica – Zagreb. Kaže da nije samo riječ o bilateralnim pitanjima, već o temeljnim, civilizacijskim temama.
– To su temeljni standardi poštovanja vladavine prava i vrijednosti na kojima je Evropska unija utemeljena. Prvenstveno tu mislim na pitanja rješavanja odštete za žrtve iz Domovinskog rata, pogotovo za žrtve ratnih zločina i njihove porodice, zatim pitanje rješavanja statusa nestalih i procesuiranje ratnih zločina. Dakle, to su glavne teme koje stoje na putu odnosa Hrvatske i Crne Gore i nadilaze same bilateralne odnose. Njihovo rješavanje temelj je poštovanja vrijednosti, na kojima je i Evropska unija stvarana – jasan je Sokol.
Opstimističan je, kaže, zbog toga što je određeni pomak u rješavanju pitanja na relaciji Podgorica – Zagreb, postignut. Portal i Televizija E ranije su objavili da je, tokom nedavnog boravka delegacije Hrvatske u Crnoj Gori, došlo je do pomaka u pregovorima o ustupanju Doma kulture „Josip Marković“ u Tivtu hrvatskoj Vladi, te isplati ratne odštete i obeštećenja logoraša zatočenih u Morinju.
– Ne bih licitirao, ni prejudicirao kakvo će biti konačno rješenje. Ali, mislim da stvari idu u dobrom smjeru i to je svakako dobar iskorak, odnosno pokazatelj volje crnogorske vlasti, ili barem njenog dijela, da se otvorena pitanja s Hrvatskom rješavaju. Još jednom naglašavam da to nije pitanje samo odnosa Hrvatske i Crne Gore, nego temeljno pitanje civilizacijskih standarda, koje se mora riješiti. Recimo da sam umjereno optimističan. Ali, naravno, pored toga postoje još i oni dublji, strukturni problemi koji se moraju rješavati – kaže hrvastski zastupnik u Evropskom parlamentu.
Zna se ko jedno misli, drugo govori, treće radi…
Govoreći o tome što je Hrvastka nepoželjnim osobama proglasila trojicu crnogorskih zvaničnika – predsjednika Skupštine Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića, Sokol podsjeća da je to rezultat usvajanja Rezolucije o Jasenovcu.
– Ta Rezolucija je bila apsolutna provokacija i način kompenzacije za Rezoluciju o Srebrenici. Jasno se vidjelo da se dobrim dijelom crnogorske vlasti, nažalost, daljinski upravlja iz Beograda. Važno je da je nepoželjnom osobom, pored Mandića i Kneževića, za koje svi znamo ko su i šta su, proglašen i Aleksa Bečić. On se dugo predstavljao kao veliki evropejac, kao neko sa zapadnim vrijednostima, ko gleda prema Evropskoj uniji. Ali, nažalost, na ovom i na mnogim drugim primjerima, kao i iz načina na koji Demokrate obavljaju vlast u Crnoj Gori, vidi se da su oni povezani sa Beogradom, a rekao bih i sa Moskvom. Hrvatska je vrlo jasno pokazala koga smatra odgovornim, dobro prati stanje u Crnoj Gori, zna se ko jedno misli, drugo govori, a treće radi… Ako neko u crnogorskoj vlasti zastupa interese Beograda i Moskve teško može biti pozitivan faktor na putu prema Evropskoj uniji i Hrvatska teško takvu osobu može podržavati i imati nekakve iole normalne odnose – zaključio je Sokol.
Preporučeno
