To, međutim, ne znači da će EU preduzimati bilo kakve radikalne poteze povodom strukture aktuelne vlasti u Podgorici, nego da će se stvari rješavati kad Crna Gora uđe u Evropsku uniju.
“Mislim da se stvari gledaju tako da su sada svi svjesni ko je ko u Crnoj Gori, ali da se smatra da je u ovakvoj situaciji najbolja opcija da Crna Gora uđe u EU što prije, a onda će se u hodu ili kasnije rješavati problemi sa pojedinim faktorima, pojedinim akterima koji su i dalje u koaliciji”, navodi Sokol za Antenu M.
Upitan da li je to na fonu nedavne izjave Marjana Šareca, koji je kazao kako ne može zamisliti da se u Vladi CG nakon izbora naredne godine nađu i politički subjekti koji ne priznaju nezavisnost naše države, Sokol odgovara potvrdno, uz opasku kako je Šarec bio šokiran činjenicom da postoje zvaničnici i stranke koje nijesu čestitale Dan nezavisnosti i ne ističu državne simbole.
“Mislim da je to jako teško zamisliti, naravno. Ali, ne može to neko direktno reći sa službene pozicije iz Evropske komisije”, dodaje.
Sokol naglašava da bi uskoro “srpskim proksijima u Crnoj Gori” moglo postati jako teško da ispune neke zahtjeve Brisela i da će to doprinijeti još jasnijem političkom prepoznavanju ko je ko u Crnoj Gori.
“Ono što će sigurno morati da se mijenja prije pristupanja su dva zakona iz bezbjednosnog sektora. Vidio sam da je u Crnoj Gori namjerno plasirana laž da je EK tražila baš takve izmjene zakona. Mada je to Komisija više puta izričito demantovala! To je primjer kako se manipuliše! A naravno da je svima jasno kako jedna politička stranka, ona koja kontroliše sektor bezbjednosti, želi da stavi kompletno kadriranje pod svoju kontrolu. I to je svima jasno”, naveo je Sokol.
Komentarišući izjavu bivšeg šefa srpske diplomatije Vuka Jeremića da će Crna Gora prije osvojiti Mundijal nego ući u EU 2028, Sokol konstatuje da je takav stav prema Crnoj Gori u Srbiji mnogo širi od snaga koje personalizuje Aleksandar Vučić i njegov režim. Ponavlja svoje više puta i u EP saopšteno upozorenje da Beogradu nije u interesu da Crna Gora uđe u EU prije Srbije i da joj zbog toga, preko svojih proksija u Podgorici, podmeće klipove.
Sokol ukazuje i na pokušaje da se Hrvatska okrivi za usporavanje evropskog puta Crne Gore.
“Hrvatska jasno komunicira koja su otvorena pitanja prema Crnoj Gori. To je sada ponovio i premijer Plenković, ali to nije ništa novo. To su stvari koje su komunicirane i prije i koje crnogorska vlast dobro zna. I na nekim od tih pitanja se odavno radi. Ali, očekujemo da se to na čemu se radi i realizuje”, dodaje on.
Sokol naglašava šta bi bio pogrešan pristup Podgorice u pregovorima sa Zagrebom.
“Mislim da dio vladajuće koalicije računa: mi ćemo Hrvatsku zavlačiti, nećemo riješiti ništa, onda ćemo zaključiti pregovore i tada će ostale države EU napraviti pritisak na Zagreb da, bez ispunjenja bilo čega, na kraju da zeleno svjetlo. To, na šta neki računaju, tako neće ići”, izričit je Sokol.
Zahtjeve Hrvatske smatra “realnim i suvislim” i ni na koji način uperenim protiv Crne Gore.
Tomislav Sokol ocjenjuje da stavovi predsjednika Jakova Milatovića o granici na Prevlaci nijesu konstruktivni, teško mu je da procijeni razloge zbog kojih je tako nastupio, ali je uvjeren da od njih neće biti ništa.
Gost DRV govorio je i o slici o Crnoj Gori kao visoko kriminalizovanoj državi, koja je u Briselu dugo stvarana. Napominje da su to problemi koji tište mnoge zemlje pa, i dalje, i Crnu Goru. Pominje fenomen “Medenog” i, uz ogradu da ne može znati je li tačno ono što on iznosi, dodaje da “ako je pola toga tačno, onda je to strašno”.
“To je sve jako čudno. Ali, kad se sve to stavi u određeni kontekst, puno je pitanja: kakva je odista situacija u Crnoj Gori, koliko je i dalje uticaj srpskih službi i njihovih kriminalnih i kojekakvih krugova… To su stvari koje i te kako izazivaju zabrinutost. I koje se, takođe, prate. Zato kažem, kad govorimo o pitanjima kriminala, rekao bih da smo jako daleko od toga da Crna Gora bude nekakva nova Švajcarska ili nešto slično”, navodi Sokol.
Govorio je i o odnosu prema kritičkim glasilima koji je daleko od evropskih standarda u poštovanju slobode medija.
“Činjenica je da se pokušava procrnogorske medije kriminalizovati i povezati sa kojekakvim krugovima. To je nešto što je vrlo problematično. Iz onoga što sam ja vidio, te stvari djeluju vrlo nategnute, problematične i upitne. A da biste medije tretirali na takav način, morate imati jake dokaze. Ako nemate dokaze, ako su sve to tumačenja nekih poruka, onda tu treba biti jako oprezan i suzdržavati se od postupanja samo na temelju toga”, kaže Sokol.
Dodaje da se u Briselu o tome sve više govori i da je svijest o tom problemu “sve veća i veća”! U tom je kontekstu naročito prepoznata uloga Demokrata i, zbog njihove zloupotrebe sigurnosnog sektora, “to sve skupa jako loše izgleda”.
Preporučeno
Hrvatski europarlamentarac je saglasan da nije neophodno da u Briselu do te mjere žmure na kršenje evropskih vrijednosti u Crnoj Gori, makar to bilo iz najplemenitijih pobuda.
Video