Video
Subotić je pitao premijera šta je do sada urađeno kada je taj projekat u pitanju i kada će početi pripremni radovi, kao i na koji način će građani moći da se prijave za kupovinu stanova u sklopu ovog projekta?
“Sa posebnim zadovoljstvom mogu da kažem da se na projektu „Velje Brdo“ radi punom parom. Razumijem da je ovaj posao pod budnim okom javnosti jer je riječ o najvećem razvojnom poduhvatu ove vrste u Crnoj Gori. Zato, prije svega, za građane, državljane Crne Gore, imamo dobru vijest – pripremljena je digitalna platforma putem koje će, uskoro, na jednostavan način, moći da iskažu svoje interesovanje za kupovinu stana na Veljem Brdu”, naveo je Spajić u odgovoru.
Interesovanje je, prema riječima premijera, ogromno i uskoro će biti pretočeno u brojke.
“Na sajtu, na kome će građani pokazati interesovanje za kupovinu stana u sklopu ovog projekta, koji je od vitalnog značaja za brojne porodice i pojedince, biće ponuđeni stanovi od 60 m2 i 100m2, prihvatljivi svim kategorijama društva, a osiguraće se izgradnja uz upotrebu najkvalitetnijih materijala i primjenu optimalnih tehničkih rješenja. Kao što je poznato, u Budžetu za 2025. godinu opredijeljeno je 10 miliona eura za ovaj projekat – pet miliona za izgradnju infrastrukture; blizu četiri miliona za izgradnju ostalih objekata; jedan milion za izradu projekata. Istovremeno, usvajanjem planske dokumentacije stvaraju se preduslovi da se krene u konkretne aktivnosti na realizaciji projekta, na čijim pripremama se intezivno radilo u prethodnom periodu”, dodao je Spajić.
Usvajanjem Plana javnih nabavki, kako je objasnio, već u februaru naredne godine, raspisuje se tender za izradu projektne dokumentacije i izgradnju moderne saobraćajnice bulevarskog tipa i prateće komunalne infrastrukture za Prvu fazu stambeno-poslovnog kompleksa ˝Velje brdo˝ .
“Uporedo, kroz detaljnu analizu, teku aktivnosti koje će rezultirati razradom projektne dokumentacije Prve faze urbanih blokova i stanova koji će biti po mjeri savremenog čovjeka. Izgradnja infrastrukture i objekata ići će uporedo, a početak ovih radova očekuje se već na jesen naredne godine. U završnoj fazi je izrada modela za osnivanje organizacione jedinice koja će upravljati cijelim projektom, koji podrazumijeva izgradnju ukupno oko 20 hiljada stanova”, naveo je Spajić.
Prva faza projekta, kako je objasnio, obuhvata oko pet hiljada stambenih jedinica, a Koordinaciono tijelo isplaniralo je da početak gradnje počne krajem 2025., a prva useljavanja 2026. godine.
“Odgovorim i kvalitetnim finansijskim i inženjerskim planiranjem gradiće se novo urbano naselje koje će njegovim stanovnicima omogućiti kvalitetan život, po najsavremenijim standardima. „Velje Brdo“ je projekat od javnog interesa i kroz njega su iskazani odlučnost i napori Vlade za unapređenje kvaliteta života građana, ostanak mladih u Crnoj Gori, razvoj infrastrukture i ekonomije”, kazao je Spajić.
“Naša snaga leži saradnji, dijaspora ključni partner”
Naša snaga leži u saradnji, a dijaspora ostaje ključni partner u stvaranju prosperitetne budućnosti za Crnu Goru, poručio je premijer Milojko Spajić u odgovoru na pitanje poslanika Bošnjačke stranske (BS) Admira Adrovića.
Adrović je pitao premijera da li Vlada ima plan za podsticanje povratka dijaspore kroz posebne programe i olakšice za investitore koji bi svoj kapital uložili u Crnu Goru, a posebno za one koji su usmjereni na sjeverni region?
“Želim da istaknem da Crna Gora, kao država sa relativno malim brojem stanovnika, ali i velikom dijasporom, mora s posebnom pažnjom i senzibilitetom njegovati odnose sa svojim iseljenicima. U tom kontekstu podsjetiću, da sam već na početku mandata posjetio Luksemburg, gdje živi naša brojna dijaspora, kako bi potvrdio opredijeljenost Vlade da prepozna sve napore naših ljudi iz inostranstva da pomognu Crnoj Gori”, kazao je Spajić u odgovoru na pitanje Adrovića.
Istakao je da su najvidljiviji doprinos dijaspore ekonomskom razvoju finansijske doznake.
“Prema podacima Centralne banke Crne Gore, naša dijaspora godišnje šalje značajne sume novca čime podiže životni standard građana, ali i podstiče domaću potrošnju, doprinoseći ekonomskim aktivnostima u zemlji. Pored toga, dijaspora ulaže i kroz direktne investicije. Sektori kao što su turizam, nekretnine i mala preduzeća posebno su privlačni našim ljudima u inostranstvu. Ove investicije omogućavaju otvaranje novih radnih mjesta, povećanje proizvodnih kapaciteta i transfer znanja i tehnologije. U cilju stvaranja povoljnijih uslova za dodatna ulaganja, na snazi su brojni poreski podsticaji, s posebnim naglaskom na najmanje razvijeni region – sjever. Ekonomske reforme u okviru programa „Evropa Sad 1“ i „Evropa Sad 2“ pokrenute su sa namjerom da se eliminišu poslovne barijere i stvori povoljan okvir za investicije”, naveo je Spajić.
Dodatno, prema njegovim riječima, jačanje privredne aktivnosti nije moguće bez odgovarajuće infrastrukture.
“Zbog toga smo ušli u veliki investicioni ciklus, koji će omogućiti bolju regionalnu povezanost unutar zemlje, ali i olakšati transport ljudi i roba ka zemljama regiona i Evropske unije. Tek kada završimo izgradnju savremenih saobraćajnica, rekonstrukciju željezničke mreže i aerodroma, kao i osiguramo potpunu valorizaciju potencijala Luke Bar, možemo biti sigurni da smo stvorili sve neophodne uslove da investitori – bez obzira da li dolaze od naše dijaspore ili ne – mogu ulagati na ekonomski održiv način”, poručio je Spajić.
Pored ekonomskog dijela, istakao je da dijaspora igra važnu ulogu u promociji Crne Gore kao turističke i investicione destinacije.
“Naši iseljenici širom svijeta su ambasadori crnogorske kulture, prirodnih ljepota i ekonomskih potencijala. Njihova iskustva i preporuke ne samo da privlače turiste već i podstiču interesovanje za ulaganja u našu zemlju, dodatno jačajući i turistički i poslovni sektor. Ministarstvo dijaspore aktivno komunicira sa našom dijasporom kako bi bili predstavljeni svi potencijali. U planu je da se, u saradnji sa lokalnim zajednicama, dijaspori pruže detaljne informacije o biznis zonama opština, koje mogu biti atraktivne za ulaganja. Cilj je povezati dijasporu sa konkretnim mogućnostima u njihovim zavičajnim krajevima, pružajući im jasnu viziju kako njihove investicije mogu doprinijeti lokalnom razvoju”, kazao je Spajić.
Ministarstvo dijaspore, kako je objasnio premijer, koristi zakonsku mogućnost za sufinansiranje projekata iz dijaspore do 70 odsto, koji promovišu manje razvijena područja, u koja spada i sjever Crne Gore.
“Naša snaga leži u saradnji, a dijaspora ostaje ključni partner u stvaranju prosperitetne budućnosti za Crnu Goru”, poručio je Spajić.
Nezavisnu poslanicu Jevrosimu Pejović zanimalo je na koji način će Spajić spriječiti devastaciju Crne Gore koju omogućava Zakon o strateškim razvojnim investicijama te da li je upoznat sa efektima sličnih zakona u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji?
“Vlada Crne Gore ima jasan motiv da osigura uslove za bolji i kvalitetniji život građana, sa punim fokusom na ekonomski rast. Mi možemo da gledamo život kroz ružičaste naočare, da se pravimo da smo savršeni i pričamo građanima da svi jedva čekaju da dođu i da ulažu u Crnu Goru, ali realnost je potpuno drugačija. Crna Gora još nije potpuno spremna da dočeka i privuče kredibilne investitore, koji će otvoriti nova i dobro plaćena radna mjesta i time pojačati ekonomsku aktivnost u zemlji”, kazao je Spajić u odgovoru na pitanje Pejović.
Mi moramo, smatra premijer, da im osiguramo pravi biznis ambijent, a uspjesi postignuti u prethodnom periodu, kaže da su najbolja preporuka.
“Znate što je prvi preduslov za dolazak investitora? Vladavina prava! I mi smo uspjeli da dostignemo određeni nivo u toj oblasti, što je potvrđeno od Evropske komisije i zemalja članica Evropske unije. Još mnogo posla je pred nama kako bi dostigli željeni nivo, iskorijenili korupciju i u to uvjerili investitore, što je ključ. Uz to, poštovana poslanice, investitori očekuju efikasnu administraciju, koja će na vrijeme odgovarati na njihove dopise, zahtjeve, upite. Da ulaganja nijesu na čekanju zbog trome administracije i to je jedan od fokusa Zakona o kom govorimo. Efikasnost, a ne nikako, brzina da bi se nekom omogućilo da devastira Crnu Goru, kako se implicira u pitanju”, dodao je Spajić.
Navedeno je, kaže, posebno važno u dijelu broja procedura, troškova i vremena od postupka samog predlaganja investicionog projekta do faze uspješne realizacije.
“Naime, od izuzetne važnosti je smanjiti vrijeme i ubrzati procedure u administrativnim postupanjima pred državnim organima, neophodnim za realizaciju strateške investicije. Navedenim se teži napraviti novi pristup strateškim investitorima u Crnoj Gori i njihovim idejama. Uz to, napominjem nacrt zakona ne kreira izuzeće od primjene drugih proceduralih zakona, takođe je u potpunosti utemeljen na praksi zemalja članica Evropske unije. Poštovanje propisa koji se odnose na javne nabavke, državnu imovinu, izgradnju objekata i uređenje prostora, kao i zaštitu životne sredine, a u tom smislu i svih međunarodnih standarda u ovim oblastima, bio je imperativ u izradi ovog akta”, obrazložio je premijer.
Takođe, dodaje da je ovim propisom akcenat stavljen na zaštitu konkurencije, transparentnost, kao i jednak tretman privrednih subjekata, koji očekuju i znatno brže odlučivanje u mogućim sporovima.
“Zato su ciljevi Nacrta zakona o strateškim investicijama pozitivni i ogledaju se u obezbjeđivanju reforme, kao i bolje primjene zakonodavstva u ovoj oblasti. Strateškim pristupom želi se poslati poruka o naporima Vlade da Crna Gora postane interesantna investiciona opcija za strateške projektne ideje, kao i da ovim novim pravnim institutom gradimo bolji investicioni okvir u Crnoj Gori. Investitori, takođe očekuju predvidiv i stimulativan poreski sistem. Ekonomski programi Evropa Sad 1 i Evropa Sad 2 su temelji kreiranja konkurentnog poreskog ambijenta, a kroz dodatne poreske reforme težimo stvaranju predvidivog sistema. Da zaključim, izuzetno cijenimo susjede i šta oni rade za unaprjeđenje kvaliteta svojih građana, ali su nam uzor zemlje koje imaju bolji standard od našeg, pa smo pratili u prvom redu kako su ovu oblast riješile Grčka i Hrvatska”, naveo je Spajić.
U tom smislu naglasio je da akt koji je trenutno u fazi javne rasprave, predstavlja najbolju praksu zemalja članica EU, baziran na drugačijim osnovama u odnosu na zemlje regiona koje je navela, a koje konceptualno imaju potpuno drugačije pravne modele za ovaj tip investicija.
“Naš cilj je da izgradimo Crnu Goru po mjeri građana, nikako da je na bilo koji način devastiramo, zato Vas pozivam da se sa svim dobronamjernim sugestijama, lično uključite u javnu raspravu, a ne samo preko svojih savjetnika”, poručio je Spajić.
Preporučeno
