” U posljednje vrijeme Srbija pokazuje posebnu senzibilnost za dešavanja u Crnoj Gori, a to je posljedica činjenice da su zatvorena sva vrata od američkih, ruskih, a posebno evropskih, što naročito pogađa Beograd, jer ipak u pitanju je Evropa”, rekao je Đukić za Pobjedu.

Kako dodaje, u vremenima kada Brisel ozbiljno priprema proširenje, Srbija želi na sve načine da pokuša da se pridruži crnogorsko-albanskom paketu.

“EU se priprema za prijem novih članica, što za te zemlje znači mnogo više novca iz evropskog bankomata. Srbija je jako osjetljiva na evropske pare. Želi ih dobiti, a da pritom ne podliježe evropskim vrijednostima”, kaže Đukić.

Sve to, smatra on, ukazuje da u EU nema mjesta za autoritarnu Srbiju, kakva je ona danas.

“Sa sadašnjom vlašću i percepcijom odnosa, ovakvom slobodom medija i ovakvim spornim zakonima koji se usvajaju, Srbija je daleko od EU. Po svoj logici stvari, zbog toga je na djelu namjera da se zaustavi lider proširenja, a to je Crna Gora”, ocijenio je ovaj diplomata.

HRONOLOGIJA DESTABILIZACIJE

Na tezu Srećka Đukića savršeno se naslanjaju činjenice, naročito kada se uzme u obzir hronologija upliva zvaničnog Beograda u crnogorska pitanja.

Sa idejom o zajedničkom prijemu cijelog Zapadnog Balkana u EU najprije se javio Aleksandar Vučić, sredinom decembra uoči zatvaranja pet poglavlja Crne Gore. Tada je predsjednik Srbije kazao da će zvaničnicima u Briselu predložiti ovu ideju, za koju smatra da je najbolja.

“Ako neko izostane, šta ćete raditi s tim zemljama? I znam da svi pričaju o usklađenosti, ali ovdje se radi ne samo o budućnosti regije već o budućnosti Evrope”, rekao je Vučić tada.

Samo nekoliko dana kasnije, u trenutku kada je prostrujala informacija da će Francuska blokirati zatvaranje dva poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom, lider Srbije je slavodobitno poručio crnogorskom premijeru Milojku Spajiću da „prvo skoči pa kaže hop“.

Poruku za zvaničnu Podgoricu imao je tih dana i šef srpske diplomatije Marko Đurić. Reagujući na Spajićev odgovor Vučiću, Đurić je kazao da proširenje EU uspijeva samo ako jača ravnopravna saradnja i ako se cijeli region razvija zajedno. Dodao je i „da je dobro imati ambicije, ali da je za sve u regionu bolje kada i javno i privatno lobiraju jedni za druge, a ne jedni protiv drugih“.

Ono što je počelo kao priča o EU integracijama, nastavilo se kao potkopavanje odnosa Crne Gore i Hrvatske, pripisavanje odgovornosti zbog kriminalnih klanova, i u krajnjem miješanje u aktuelna identitetska pitanja, koja su tačka sporenja unutar Vlade Crne Gore.

Prvo je predsjednica Skupštine Ana Brnabić ustvrdila da su dva kriminalna klana iz Crne Gore najopasnija na svijetu, te da to nije moguće bez podrške države. To je izazvalo odgovor sa crnogorske strane, da bi se na kraju došlo do prepucavanja u kojem se pominje i nekadašnji funkcioner DPS-a Svetozar Marović.

Standardnu tezu o servilnosti Podgorice zvaničnom Zagrebu, iznova je provukao Vučić početkom godine, a uoči i nakon toga u nekoliko navrata govorio je o Milanu Kneževiću i njegovom otporu važnom projektu izgradnje kolektora u Botunu.

Kulminirala je ofanziva iz susjedstva u trenucima kada su identitetski zahtjevi DNP-a počeli drmati političku stabilnost. Uplitanje je otišlo toliko daleko da je na Instagram kanalu Vlade Srbije objavljen mim koji targetira pitanje srpskog jezika u Crnoj Gori.

To je bio razlog da u MVP Crne Gore bude pozvan ambasador Srbije, a potom su ponovo uslijedile poruke Đurića, pa onda i Vučića.

KAČENJE ZA BRISELSKI VOZ

Osim zvaničnika u Srbiji, podsjeća Đukić, tu su i lideri takozvanog „srpskog sveta“ koji prate i prednjače u stavovima, bar što se tiče Crne Gore.

“Crna Gora je država koja je, gledajući po različitim mjerilima, najbliža Srbiji i na nju se može pucati iz svih topova i sa svih nivoa, od vrha države pa do srpskog sveta. Dakle, u pozadini svega je da se zaustavi proces proširenja EU samo na Crnu Goru, sve da bi se Srbija mogla ubaciti u taj paket”, konstatuje Đukić.

Dodaje i da sve što govori politički vrh Srbije, nedvosmisleno potvrđuje želju da uhvate kopču za buduće proširenje.

“Međutim, EU tu ne misli da primi sve u tom paketu, pogotovo ne one koji ne ispunjavaju ni jedan jedini kriterijum. Srbija se poziva na to kako su Bugarska i Rumunija primljene bez ispunjenih kriterijuma. Ipak, u tome se izbjegavaju dvije važne činjenice. Te zemlje su imale 80 odsto stanovništva opredijeljenih za EU, a druga činjenica je da su, kada su primljene, Bugarska i Rumunija bile u NATO. Srbija je daleko i od pomisli da bude članica u NATO”, napominje Đukić.

On poručuje da ćemo svi zajedno „u narednim danima, nedjeljama, mjesecima biti svjedoci grčevite borbe da se Beograd zakači za voz proširenja koji predvodi Crna Gora“.

VELIKODRŽAVNA KULTURA

Predsjednik SDP-a i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović, komentarisao je za Pobjedu seriju uplitanja zvaničnog Beograda, rekavši da je cilj jasan – izazivanje društvene i političke nestabilnosti.

“Za tu politiku važno je da sada, kada se Crna Gora približava EU članstvu, direktnim miješanjem ili preko svojih crnogorskih poslušnika, lansira najširi repertoar tema sa ciljem izazivanja političke i društvene nestabilnosti i zaustavljanja naše zemlje na EU putu”, kaže Vujović.

Tu, kao dodaje, postoji jasna sinhronizacija oko teme jezika.

“Primjer gdje se uporedo odvija ovaj vanjski pritisak i uticaj, zbog čega smo imali ovaj demarš crnogorskog MVP i, s druge strane, unutrašnje razigravanje ove teme, kao najboljeg okidača za željenu destabilizaciju”, kazao je Vujović.

Smatra da je ključni problem i ovog aktuelnog primjera miješanja i neprimjerenog komentarisanja u hegemonističkoj velikodržavnoj kulturi koja je, kako kaže, uz rijetke izuzetke, nažalost kontinuitet zvanične srpske vanjske politike.

“Posebno u odnosu prema Crnoj Gori u posljednjih skoro 200 godina. Ta politika i taj pristup je doživio krah u događajima s kraja 20. vijeka i umjesto proklamovane zaštite prava srpskog naroda po bivšoj Jugoslaviji, doveo do tragičnih epiloga i po srpski i po sve druge narode na ovim prostorima. Crna Gora se u vizuri te politike doživljava kao prostor, teritorija na koju Srbija ima ekskluzivno pravo, pa se svaka autonomna crnogorska politika spram interesa svih njenih građana uvijek sa te strane doživljavala kao antisrpska”, zaključuje Vujović. 

Crnogorski Srbi kao dijaspora

Ivan Vujović smatra da zvanična srpska politika građane koji se legitimno osjećaju kao Srbi u Crnoj Gori, doživljava kao svoju dijasporu, iako to, kaže, nema veze sa zdravim razumom.

“Očigledno skoro sve prosrpske strukture u Crnoj Gori pristaju, manje ili više, na takvu ponižavajuću ulogu. To je jedan od temeljnih problema u odnosima dvije zemlje iz kojeg proizilaze mnogi drugi i on je za vrijeme ove radikalske Vučićeve vlasti mnogo izraženiji nego za vrijeme one Miloševićeve. Crna Gora će imati punu snagu da se ovakvim miješanjima i pritiscima odupre onog trenutka kada sve strukture u državi, nezavisno koji je njihov predznak, shvate da je ovo njihova jedina država, da rezervne nemaju, te da svoju politiku treba da prilagođavaju svojim, a ne tuđim interesima”, ističe Vujović.

Dodaje da je paradigma velikodržavlja i hegemonije „uzrok ove vjekovne međudržavne disharmonije“, i da će „tek kada Srbija definitivno raskrsti sa tom štetnom politikom i njoj i svima u regionu biti mnogo bolje“.

“Najbolji put za tako nešto je članstvo cijelog regiona u EU. To je skoro pa konačna presuda zlokobnim politikama koje su, ne jednom, proizvele haos na ovom području. Suštinski problem je što aktuelna vlast u toj zemlji ne želi članstvo u EU već kontinuitet destrukcije i stvaranja nestabilnosti”, zaključuje sagovornik Pobjede.

Subotić: Evropski put se zaslužuje rezultatima

Poslanik Pokreta Evropa sad Jovan Subotić poručio je da i regionalni i crnogorski politički lideri treba da odustanu od oštre retorike i fokus prebace na konkretan i odgovoran rad, ukoliko za to imaju volju i kapacitet.

On je za Pobjedu kazao da se napredak u evropskim integracijama može ostvariti isključivo kroz rezultate, a ne kroz političke poruke.

Komentarišući sporni komentar predsjednice Skupštine Srbije Ane Brnabić na konto bržeg EU napredovanja Crne Gore od Srbije, uprkos bezbjednosnim rizicima, Subotić kaže da je pristupanje EU proces zasnovan na zaslugama, te da svaka država ponaosob mora da zasluži priliku da se priključi ovoj, prije svega, ekonomskoj uniji.

Ističe da pozicija Crne Gore, kao lidera u pregovaračkom procesu, odražava intenzivan rad Vlade i Skupštine u aktuelnom mandatu, što je, kako navodi, prepoznato i kroz snažnu podršku evropskih partnera, dobijanje IBAR-a i otvaranje prostora za zatvaranje većeg broja pregovaračkih poglavlja.

On podsjeća da Crna Gora godinama ranije nije ostvarivala napredak u pregovorima, niti je zatvarala poglavlja tokom mandata više prethodnih vlada. Ipak, Subotić zaključuje da je evropska perspektiva zajednički interes cijelog regiona, ocjenjujući da je članstvo Zapadnog Balkana u EU jedina održiva razvojna šansa regiona.

“Na kraju krajeva, svi želimo da vidimo cijeli Zapadni Balkan u EU, jer to predstavlja jedinu perspektivu regiona u svakom smislu”, poručio je Subotić.