Video
Sve se odigralo u trenutku kada su okupacione snage u Crnoj Gori, ali i cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji, već počele svoje povlačenje. Masakr u selu Velika bio je njihov odgovor na velike gubitke koje su partizanske jedinice već bile nanijele njemačkim trupama i njihovim lokalnim saradnicima. Stradali su uglavnom žitelji ovog sela, a preživjeli su decenijama prenosili svjedočanstva o najsvirepijim mučenjima i ubistvima.
Zločin je, pak, rijetko pominjan, ali je Skupština Crne Gore 2022. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u Pivi i Veliki, između ostalog, u znak sjećanja na tragična dešavanja od prije 81 godinu.
Dva predsjednika
Prisjećajući se žrtava, juče su najviši zvaničnici, državni i stranački funkcioneri dali sporne komentare ovog zločina.
Tako je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao kako se „s dubokim poštovanjem i pijetetom, prisjećamo jednog od najtragičnijih trenutaka u našoj istoriji“, kada je selo Velika postalo „simbol stradanja nevinih, tuge koja ne jenjava, ali i opomene koju ne smijemo zaboraviti“.
– U samo jednom danu ugašeni su životi stotina djece, žena, staraca, čitavih porodica. Zlo koje je tada pogodilo na ovo mjesto ostavilo je dubok i trajan ožiljak, ne samo u ovom kraju, već i u kolektivnom pamćenju našeg naroda. Danas, više od osam decenija kasnije, stojimo u tišini, sa osjećajem tuge, ali i odgovornosti. Naša je dužnost da čuvamo istinu o Veliki, da njegujemo kulturu sjećanja i da se, u ime budućnosti, zalažemo za mir, pravdu i poštovanje ljudskog dostojanstva – napisao je on na društvenoj mreži X, ne precizirajući ko je izvršio ovaj masakr.
Na sličan način, na događaj se osvrnuo i šef parlamenta Andrija Mandić, povezujući jučerašnji Dan žalosti, proglašen zbog niza tragedija u kojima su protekle sedmice stradali ljudi u Crnoj Gori, sa onom u selu na sjeveroistoku naše zemlje.
– Upravo se i na današnji dan prije 81 godinu desio stravični zločin u Veliki i gornjepolimskom kraju. Danas odajemo poštovanje sjenima Svetih novomučenika veličkih i gornjepolimskih. Neka ovaj 28. jul bude dan kada ćemo biti ujedinjeni u našim dušama i srcima, u sjećanju na nevino stradale. Neka nam pokaže put da se okupimo oko onoga što nam je zajedničko, oko vrijednosti ljubavi, mira i bratske sloge – naveo je Mandić.
Premijer Milojko Spajić nije se oglašavao ovim povodom.
Vladini zvaničnici
I potpredsjednik Vlade Milun Zogovićje na sličan način podsjetio javnost da se, kako je naveo, „svake godine okuplja da se uz molitvu zajedno za porodicama sjetimo nevino stradalih građana ubijenih na najsvirepiji način, samo zato što su pripadali jednom narodu“.
– Danas se u miru i tišini molimo za pokoj duša nevino ubijene djece, žena i staraca, naše braće, komšija i prijatelja, osuđujući ovaj strašan zločin. Zajednička osuda zločina dio je pijeteta i sjećanja na nevino stradale, ali i opomena da se ovakav zločin nikada ne ponovi – dodao je on.
Za Zogovića, osuda zločina u Veliki „mora biti nedvosmislena, bez relativizacije i zaborava, posebno od svih građana Crne Gore“, tim prije što „ima sve karakteristike genocida: planskog i sistematskog ubijanja ljudi samo zato što su pripadnici jedne vjere i nacije“.
– Osuđujući ovaj zločin, ne pozivamo na osvetu, već na pravdu i pomirenje. Pomirenje je moguće samo ako se istina prizna, svaki zločin osudi i svaka nevina žrtva jednako poštuje – naveo je Zogović, uz podsjećanje da su to ključni razlozi za usvajanje rezolucije o genocidu u tom selu.
Još jedan potpredsjednik Vlade, Aleksa Bečić iz Demokrata smatra kako je upravo usvajanjem Rezolucije o genocidu u Veliki „Crna Gora jasno pokazala da ima snage da pogleda u prošlost, ne da bi raspirivala podjele, već da bi izgradila društvo istine, pravde i pomirenja“.
– Velika je rana, ali i jasna poruka da mir uvijek moramo čuvati i da dobro među ljudima mora pobjeđivati. Sve suprotno je sunovrat čovječanstva protiv kog se uvijek moramo boriti. Poklanjamo se još jednom sjenima nedužno stradalih u selu Velika – napisao je Bečić.
Još radikalniji bio je ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić (potpredsjednik Socijalističke narodne partije), koji je naveo kako se „s dubokim poštovanjem i tugom prisjećamo strašnog zločina koji je počinjen nad nevinim pravoslavnim stanovništvom Velike“, te da je više od 500 osoba „spaljivano i ubijano na najsvirepiji način, samo zato što su bili pravoslavne vjere“.
– Naša je dužnost da njegovu istinu prenosimo pokoljenjima, ne iz mržnje, već iz odgovornosti da gradimo društvo zasnovano na pravdi, miru i međusobnom uvažavanju. Samo istina donosi pomirenje, a pravda mir. Vječna slava i hvala mučeničkim žrtvama Velike – zaključio je Šćekić.
S druge strane, niko sa zvaničnih adresa nije prokomentarisao, a još manje osudio, stavove u kojima se pominje da su ljudi ubijani samo zbog toga što su bili određene vjeroispovijesti. Time je i ovog puta instrumentalizovan ovaj zločin koji već godinama unazad služi kao „pokazna vježba“ kako na sjeveru Crne Gore suživot nikada nije bio moguć.
Brutalna laž da zločin ima etničku dimenziju
Na stavove predsjednika parlamenta juče je reagovao Branislav Nenezić, poslanik Socijaldemokrata, iz političke platforme Evropski savez.
Kako je kazao, „četnički vojvoda Mandić ni na Dan žalosti ne propušta priliku da provocira građansku, antifašističku Crnu Goru“.
– I ovaj pripadnik četnika sa slike je i tada imao svog četničkog vojvodu koji mu je komandovao da sarađuje sa okupatorom. Brutalna laž je da zločin u Veliki ima etničku dimenziju. Bio je to odgovor okupatora na snažni antifašistički otpor koji je dolazio baš iz tog sela – istakao je Nenezić u komentaru na fotografiju koja je nastala tokom zločina u selu Velika.
Preporučeno
