Ovo je jedan od stavova koje je, u razgovoru za Pobjedu, iznio lider pokreta Preokret Srđan Perić, komentarišući ponovni zastoj rada skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji uprkos stalnim najavama nikako da nastavi sa redovnim radom na izradi reformskih zakonskih rješenja, ali i koncept zakona o lokalnim izborima kroz otvorene izborne liste i održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu, koje je Ministarstvo javne uprave predstavilo prije nekoliko dana.
Perić smatra da su ti prijedlozi pozitivni, ali i upozorava da se otvaraju druga važna pitanja.– Prijedlozi poput neposrednog izbora gradonačelnika, jačanja lokalnih zajednica i uvođenja otvorenih lista na lokalnom nivou su pozitivni i treba ih pozdraviti. Ali otvaraju se važna pitanja. Prvo, zašto otvorene liste samo na lokalnom nivou i da li to znači da više demokratije dozvoljavamo tamo gdje je moć manja – rekao je Perić.
On dodaje kako razumije da su izmjene predstavljene samo iz te vizure lokalnih izbora, navodeći da misli da bi one trebalo da budu proširene na državni nivo i da se protežu kroz cijelo izborno zakonodavstvo kako bismo imali koherentan i funkcionalan izborni sistem.
Takođe, kako kaže, i ideja o organizovanju lokalnih izbora u jednom danu zvuči jednostavno, ali donosi složene posljedice.
– Šta ako neka lokalna vlast izgubi većinu i ne može se formirati nova? Ako stalno idemo na nove izbore, samo trenutno resetujemo sistem. Ako Vlada imenuje upravu, lokalna samouprava gubi smisao. Ako se formira prelazno tijelo iz redova odbornika, postavlja se pitanje čemu onda izbori? A ako se novi odbornici biraju do kraja mandata, njihov mandat nije jednak ostalima – objašnjava Perić.
On smatra da ponuđeni koncept Zakona o lokalnim izborima ne daje konzistentan odgovor na pobrojane situacije.
– Dakle, treba još razgovora na ovu temu, ali je svakako dobro da je on počeo. Sada treba insistirati da on bude životan, a to podrazumijeva da je druga strana otvorena da čuje sugestije i da one koje su kvalitetnije od predloženih opcija uvrsti u tekst rješenja – dodaje Perić.
Na pitanje da li je optimista da će se izborna reforma završiti u planiranom roku, a to je kraj ove godine, uzimajući u obzir činjenicu da Odbor za izbornu reformu još nije kompletirao ni Nacrt zakona o finansiranju političkih partija, a ni dobar dio ostalih zakonskih rješenja, Perić nije dao konkretan odgovor.
– Izborna reforma traje već deceniju. Svaki put kada se učini da smo blizu dogovora, izbije sukob, sa ili bez navodnika, između vlasti i opozicije. Jedna strana napusti rad Odbora i time nestaje dvotrećinska većina potrebna za promjene zakona. To se ponavlja previše puta da bi bilo slučajno. Uvjeren sam da političke korporacije svjesno koče reformu, jer ne žele da izgube kontrolu nad dva ključna mehanizma moći, a to su zatvorene liste i način finansiranja partija. Kroz njih grade političku dominaciju. Oni određuju ko će biti poslanik, obezbjeđuju sebi prednost u finansiranju i onda koriste institucije za zapošljavanje partijskog kadra koji plaćamo svi, bez obzira na političko opredjeljenje ili ideološku orijentaciju. Iz toga crpe benefite, od društvenog prestiža, do materijalne koristi, nerijetko ostvarenu i kroz razne oblike korupcije. Najrašireniji među njima je partijsko zapošljavanje. Oni se ne žele odreći ovog duboko korumpiranog političkog biznisa koji su izgradili – navodi Perić.
Zato nam je, kako je dodao, potreban preokret.
– Građane moramo osnažiti kroz uvođenje otvorenih lista. Nužno je, takođe, uvoditi lokalne i državne referendume o važnim pitanjima. Tako se moć vraća građanima, a odgovornost za odluke postaje i jasna i lična. Bez toga, političke korporacije će nastaviti da drže zarobljen ne samo politički, već i čitav društveni sistem – kazao je Perić.
U više crnogorskih opština lokalni parlamenti ne funkcionišu, što Perić „opravdava“ činjenicom da naš izborni sistem nije kreiran tako da volja građana bude neupitna, već da, kako kaže, interes političkih korporacija bude zadovoljen.
– Da je to drugačije, recimo u Šavniku bi bilo ponovljeno glasanje gdje nije konačno obavljeno, proglasili bi se rezultati i potom, po konstituisanju Skupštine opštine bi svi odbornici skratili njen mandat i išlo bi se na nove izbore. U Kotoru ne biste imali ciljanu blokadu u odlučivanju i tako redom. Ovo podrazumijeva pristup da želite rješenje. Dakle, ono je vrlo jednostavno, ali političke korporacije ga ne žele. Izvedbe se od grada do grada razlikuju u nijansama, ali je suština jasna. Ugrađena opstrukcija je osigurač za takozvane „velike“ da mogu izborni proces obesmišljavati i usmjeravati ga u pravcu koji njima odgovara. U tom procesu stradaju „mali“, jer je teško imati toliko resursa da, na primjer, godinama čekate da se stvore uslovi za elementarno fer izbore. Ljudi odustaju od političke borbe, a to sve ide u korist političkih korporacija – istakao je Perić.
Prema njegovim riječima, korijen problema je u pogrešnom shvatanju lokalne samouprave.
– Ne kao samostalne organizacije vlasti u lokalnim zajednicama, već kao produžetka centralne vlasti. Tada se gubi antagonizam koji je tako dragocjen za razvoj zajednice, a to je onaj između državne i lokalne vlasti. U različitim viđenjima zajednice iz drugačijih perspektiva, vi zapravo dobijate samo više iskorišćenog potencijala, jer je sagledano više opcija za rješavanje nekog problema. Tako se umanjuje i mogućnost velikih grešaka, jer u toj borbi svaka strana zapravo koriguje onu drugu. Kod nas je sve podređeno „centrali“, koja je u svojoj moći faktički neograničena, pa za nju nerijetko ne važi ni Ustav ni zakon, pa ona kao takva lako prelazi u samovolju. To obeshrabruje građane. Prava promjena djeluje nedostižno i apstraktno, a upravo na to vlastodršci i računaju. Zajednice koriste tek dio svog potencijala, gušene centralizovanim „uskim grlima“. Lokalna vlast tako postaje gotovo nevažna, skoro pa stepenica ka državnoj funkciji, umjesto instrument stvarne promjene i poboljšanja kvaliteta života koji građani mogu da osjete u realnom životu – smatra Perić.
Ipak ističe da „demokratija traži kondiciju“, te i da je riječ o „procesu učenja kroz greške“.
Zato je, kaže, ključno da građani ne odustaju od učešća u odlučivanju, jer jedino tako mogu imati kontrolu nad odlukama i jačati vlastitu zajednicu i svoj značaj u njoj.
Prema njegovoj ocjeni, političke stranke kao neizostavan dio parlamentarnog života same po sebi nijesu problem. Problem, zaključuje on, nastaje kada one koriste vlast za upravljanje samovoljom.
Izborni turizam omogućio je zakon
Govoreći o situaciji u Šavniku, čiji građani nezadovoljstvo lokalnom upravom već duže vrijeme iskazuju blokadama više lokalnih i regionalnih puteva, Perić kaže da je to samo još jedna od potvrda da su promjene zakonske regulative neophodne.
Preporučeno
– Zakon je omogućio tzv. izborni turizam, i budimo otvoreni, sve stranke su ga koristile. Ne samo u Šavniku, već širom Crne Gore, uključujući i posljednje lokalne izbore. Ako je neko upisan u birački spisak po zakonu, mora mu se omogućiti da glasa. Ako je zakon loš, treba ga mijenjati. Ali dok je na snazi, važi za sve i mora se poštovati. Dok to ne bude slučaj, gledaćemo situacije koje pominjete – kaže Perić.
Video