Učešće se tiče obuke ukrajinskih vojnika u zemljama EU.

Skupština, koja donosi konačnu odluku o učešću u misijama, još nije prijedlog stavila u skupštinsku proceduru, odnosno počela razmatranje, piše Radio Slobodna Evropa.

Zbog čega? Na ovo pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) nisu odgovorili iz Skupštine na čijem je čelu proruski predsjednik Andrija Mandić.

Da je taj prijedlog odluke “naišao na opstrukcije u parlamentu” smatra bivši načelnik Generalštaba Dragan Samardžić.

Samardžić ukazuje da prijedlog odluke o učešću crnogorskih vojnika u EUMAM nije dostupan na internet stranici Skupštine, što je uobičajena praksa sa dokumentima koji pristignu na razmatranje.

Uz to su, kaže za RSE, na dnevni red Skupštine stavljeni predlozi koje je Vlada dostavila nakon ovog prijedloga Savjeta o angažovanju Vojske.

EUMAM je inače jedna od dvije misije podrške Ukrajini u kojima bi Crna Gora trebalo da učestvuje. Drugu organizuje NATO.

Šta je EUMAM?

Misija vojne pomoći EU za podršku Ukrajini pokrenuta je novembra 2022. godine, devet mjeseci nakon ruske invazije.

Cilj je jačanje ukrajinskih snaga bezbjednost kako bi odbranile teritorijalni integritet države. Pripadnici ukrajinskih snaga se obučavaju u zemljama EU iz oblasti medicinske pomoći, logistike, komunikacije, deminiranja…

Do sada je obučeno preko 60.000, a cilj je da se “do kraja zime 2025. obuči 75.000 ukrajinskih vojnika”, kazao je za RSE portparol EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku Peter Stano.

Osim članica EU, u misiji mogu da učestvuju i druge zemlje.

Tako je Crna Gora, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, septembra prošle godine zvanično zatražila da bude njen dio.

Tada je na čelu Vlade bio premijer Dritan Abazović.

Mjesec kasnije, izabran je novi premijer Milojko Spajić kao i novi predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

Njih dvojica su, uz predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, članovi Savjeta za odbranu i bezbjednost koji odluke donosi jednoglasno.

Njih trojica su 28. avgusta 2024, jedanaest mjeseci nakon što je Crna Gora podnijela zahtjev da bude dio ove misije, glasali na Savjetu da se taj prijedlog uputi Skupštini.

Iz kabineta predsjednika Jakova Milatovića su za RSE kazali da je ta odluka proslijeđena 4. septembra Skupštini.

Za razliku od ove odluka koja puna dva mjeseca čeka da bude postavljena na dnevni red Skupštine, Skupština je ove godine znatno brže donijela odluku o učešću crnogorskih vojnika u misiji Ujedinjenih nacija na Kipru.

Dvije nedjelje nakon što je Savjet predložio tu odluku, Skupština je prijedlog stavila u proceduru.

Iz Ministarstva odbrane su za RSE kazali da Crna Gora u misiju EUMAM namjerava uputiti do tri pripadnika koji će, u sastavu slovenačkog kontingenta, biti stacionirani u Njemačkoj.

Nijedan pripadnik Vojske Crne Gore neće ući na teritoriju Ukrajine.

Šta je NSATU?

Osim što se čeka na odluku parlamenta za misiju EU, Crna Gora ima i obavezu kao članica NATO.

Taj prijedlog iz Vlade, odnosno Ministarstva odbrane još nije poslat Savjetu za odbranu i bezbjednost, koji ga mora zvanično predložiti Skupštini za usvajanje.

Naime, lideri zemalja NATO su jula ove godine dogovorili takozvanu “ukrajinsku misiju”, odnosno komandu za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).

NSATU bi trebalo da bude u potpuno operativan u narednim mjesecima.

Stotine članova personala biće raspoređena u sjedištu u Visbadenu, u Njemačkoj i u logističkim centrima u istočnom dijelu NATO da bi pružili podršku Ukrajini.

– Trenutno razmatramo nacionalne kapacitete i mogućnost za doprinos i ovom naporu Alijanse – kazali su za RSE iz Ministarstva odbrane.

Na pitanje da li postoje rokovi za učešće, iz Ministarstva su kazali da ta informacija predstavlja dio “klasifikovanih (tajnih) podataka, koje nijesmo u mogućnosti da javno saopštimo”.

Bivši načelnik Generalštaba Dragan Samardžić kritikovao je činjenicu da Ministarstvo nije još poslalo predlog odluke o učešću u NSATU Savjetu.

– Čini mi se da će, dok mi to razmotrimo i dok naša Skupština to usvoji, možda svih 700 mjesta biti popunjeno. A na drugoj strani se hvalimo kako smo kredibilan saveznik i kako redovno ispunjavamo svoje obaveze – naveo je Samardžić.

Očekuje da u misiju budu poslata najviše dva oficira Vojske Crne Gore.

Rezolucija za Ukrajinu bez podrške DF-a

Pet mjeseci od početka invazije, Skupština Crne Gore je jula 2022. usvojila rezoluciju o osudi ruske agresije na Ukrajinu.

Za Rezoluciju je tada glasalo 55 poslanika, 18 ih je bilo protiv a tri uzdržana.

Protiv Rezolucije glasao je Mandić i još 17 poslanika proruskog Demokratskog fronta, vidi se na internet stranici parlamenta.

Mandić je u tom trenutku bio poslanik, da bi 15 mjeseci kasnije postao predsjednik parlamenta.

Stranke DF-a protive se sankcijama Rusiji i članstvu Crne Gore u NATO.

Ove partije su u julu ove godine ušla u Vladu Milojka Spajića, gdje su dobile pet resora.

Dio ministara protiv sankcija Rusiji

A da dio ministara nije glasao za novi paket sankcija Rusiji 25. oktobra ove godine proizilazi iz saopštenja Vlade, u kome je rečeno da je Odluka o restriktivnim mjerama donesena “na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova”.

Opozicija je u Skupštini tražila od ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića da saopšti ko od članova Vlade nije glasao za uvođenje sankcija Rusiji.

Crna Gora je kao kandidat za članstvo u EU uvela sankcije Moskvi aprila 2022. godine.