Video
Govoreći o onom što smo do sada vidjeli oko predaje kandidature za predsjednika Crne Gore, Uljarević je istakla da je teško ukratko sublimirati sva dešavanja.
“Imali smo jednu intenzivnu dinamiku bez sadržaja i kvaliteta kakvih se već dugo očekuje da će izborni procesi donijeti. Najjači utisak je svakako da smo imali jednog neobičnog kandidata, koji je bio pretendent za predsjednika, jednog od lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića, za kojeg ne samo što je odbijena kandidatura od strane Državne izborne komisije, što ima svojih spornosti, ali prosto smo imali čovjeka koji nije govorio istinu o svojim generalijama”, kazala je Uljarević.
Dodaje da joj je žao što ta kandidatura nije došla na provjeru kod građana, da se vidi da li se građani, kako ističe, već navikavaju da neistinu prihvataju kao normalnost ili bi je oštro kaznili.
“Moj utisak je da su ljudi bili već prilično ogorčeni tom pričom. To prosto nije bila dobra slika nekoga ko se predstavlja kao kandidat nove generacije, kandidat koji treba da donese neki novi vjetar u politička dešavanja i uvede u neke drugačije tokove gdje će se demokratske prakse pratiti”, istakla je Uljarević.
Državna izborna komisija (DIK) je ispravno postupila u slučaju lidera pokreta Evropa sad Milojka Spajića, samo je bilo potrebno da se jednako postupi i u slučaju lidera Demokratskog fronta Andrije Mandića, kazao je mr Novak Adžić, doktorand istorijskih nauka i potpredsjednik DANU.
“Mandiću je utvrđena kandidatura, a očigledno je da je i on takođe državljanin Srbije i nije to apsolutno negirao. Naprotiv, on je čak i večeras indirektno to potvrdio pokušavajući da abolira tu činjenicu pričom da on nema pasoš, ni ličnu kartu Srbije, da nema nekretnine u Srbiji, ali ne negirajući da je on državljanin Srbije, pored toga što je državljanin Crne Gore. To jeste i to bi trebalo da bude svuda u svim normalnim državama eliminatorna norma za sve kandidate ili conditio sine qua non bilo koje kandidature – provjera svih tih podataka, shodno Ustavu Crne Gore član 46, shodno Zakonu o predsjedniku, izboru predsjednika, i da se primijeni ona analogna norma koja je karakteristična za sve uposlene u državnoj upravi, ili koji pretenduju da obavljaju visoke dužnosti, a to je da moraju izvaditi uvjerenje od nadležnog suda i organa da se ne vodi protiv njih istraga, a kamoli sudski postupak za koji je zaprijećena zatvorska kazna”, dodao je Adžić.
Za Andriju Mandića je, kako ističe Adžić, poznato da je osuđen u prvostepenom postupku od strane Višeg suda na kaznu zatvora u trajanju od pet godina, ali da je ta presuda od strane Apelacionog suda ukinuta i vraćena na ponovno odlučivanje.
“Dakle protiv njega se trenutno vodi proces, a to bi, po meni, trebala da bude eliminatorna norma. Nažalost, nije tako”, naglašava Adžić.
Kada je riječ o DIK-u, Adžić smatra da je to partijski organ, a ne stručni, jer je sastavljen od predstavnika političkih partija.
“To nije stručni organ, nego su partije srazmjerno svojoj političkoj moći i uticaju delegirale svoje ljude i one dominantno donose odluke iz političkih motiva. Ono što je primijenjeno na gospodina Spajića, potpuno je ispravno, jer ne samo što je on obmanjivao javnost, nego on zaista ima dvojno državljanstvo, ali to je trebalo ispitati i za Mandića i za Danilovića”, dodaje Adžić.
To bi trebalo da budu eliminatorni uslovi, kaže Adžić, ako znamo da lica koja su državljani Crne Gore kada dobrovoljno steknu drugo državljanstvo po sili zakona gube crnogorsko državljanstvo.
Preporučeno
“Međutim, mi imamo taj apsurd koji imamo, žalbeni postupak prema Ustavnom sudu ne može da se pokrene jer još nije konstituisan Ustavni sud da bi mogao da radi u punom kapacitetu, tako da imamo dominaciju političkog volontarizma i nejednako postupanje u jednakim okolnostima što je za mene u pravnom smislu neprihvatljivo, a takođe neprihvatljivo i u moralnom smislu, kao što je očigledna činjenica da je gospodin Spajić tokom cijele ovo rašomonijade prikazao sebe kao najobičnijeg prevaranta”, rekao je Adžić.
