Kako će se postaviti URA i Civis nije bilo moguće saznati, čak ni jutros pred sami početak sjednice, a i prmijer Dritan Abazović nije bio dorečen, ili biio je nejasan kada je na prošlom zasijedanju kada je smijenio ministre Raška Konjevića i Ranka Krivokapića prozivan iz klupa DF-a sa pitanjima da li će podržati njihov predlog izmjena zakona o predsjedniku Crne Gore.
Na sjednici Odbora za bezbjednost Abazović je dobio i direktnu ucjenu od strane predsjednika tog odbora i jednog od lidera DF-a Milana Kneževića koji je još jednom postavio pitanje da ili će URA glasati za izmjene Zakona o predsjedniku. Dodao je zatim da će, ukoliko URA ne bude podržala izmjene, DF “izaći iz autobusa”, odnosno parlamentrane većine.
“Ako ne izglasate Zakon o predsjedniku, ovi putnici iz autobusu kojeg vi vozite kao Aleksandar Berček, mi izlazimo iz autobusa to da znate. Pa vi vozite makadamom kuda god hoćete. Ako mislite da Vi budete vozač, a da se mi u zadnjem dijelu autobusa truckamo, ili što bismo mi u Zeti rekli jocamo od tamo do ovamo, bogami, gospodine Abazoviću, mi izlazimo iz tog autobusa”, poručio je.
Ni tada DF nije dobio jasan odgovor.
Sva je priča zapravo usmjerena na to da se primora predsjednik Milo Đukanović da da mandat Miodragu Lekiću da formira vladu po želji, mirisu i ukusu najjačeg konstutuenta u tzv parlamentarnoj većini od 30. avgusta 2022. godine. Takva vlada bi vladala do 2024. a za to vrijeme bi bili završeni predsjednički izbori, popis, možda bi se, prema najavama iz DF-a, mijenjali i djelovi Ustava koji se odnose na zastavu, himnu, jezik (iako im za to treba kvalifikovana većina).
Prema nekim informacijama koje se ne mogu kvalifikovati kao pouzdane, DF-ova mašinerija je već podijelila resore u novoj Lekićevoj vladi, odredila ciljeve, pravce djelovanja i strateške stvari za taj savez ili front. U čijem interesu bi bile te promjene ne moramo mnogo da mozgamo, jasno je i iz aviona se vidi.
Predlog izmjene Zakona potpisalo je 20 poslanika Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Radničke partije i Pokreta za promjene. U prijedlogu zahtijevaju da se akt donese po hitnom postupku zato što, kako tvrde, predsjednik države Milo Đukanović nije, shodno svojoj ustavnoj obavezi, dodijelio mandat za sastav Vlade kandidatu koji je dobio podršku većine od ukupnog broja poslanika Skupštine Crne Gore.
Navode i da je time „doveo u opasnost ustavni poredak Crne Gore“. U nizu odredbi koje predviđaju izmjenama grubo se zadire u Ustav.
Dekan Fakulteta političkih nauka Milan Marković i pravnik Veselin Radulović pojasnili su ranije da se pitanja koja su predmet ustavne materije ne mogu definisati zakonom, jer se time ulazi u nadležnost ustavopisca. – Odredbe Ustava se ne mogu derogirati na bilo koji način i van ustavnog teksta ne smije se ići. Zakon je samo razrada ustavnih odredbi i on ne može ulaziti u ono što je po prirodi ustavna materija, kazao je Marković.
Radulović je, sa druge strane, ukazao na odredbe koje nijesu u skladu sa Ustavom.
Takvo je, na primjer, rješenje sadržano u predloženom članu u kojem se navodi da će se „ukoliko predsjednik ne izvrši dužnost povodom postupka utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom, radi zaštite javnog interesa mandatarom smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini, a koja se utvrđuje potpisima u formi peticije“.
Ovako koncipirana odredba, kako je pojasnio, značila bi da mandatara predlaže neko drugi, a ne predsjednik čije je to ovlašćenje. Protivustavna je i odredba u kojoj predlagači navode da je propuštanje vršenja dužnosti predsjednika u postupku utvrđivanja mandatara razlog za njegovo razrješenje.
Kako je Radulović ranije pojasnio Pobjedi, takvo rješenje nije u skladu sa Ustavom, zato što je pitanje postupka razrješenja predsjednika države regulisano najvišim pravnim aktom.
Problematična je i odredba koja propisuje da je predsjednik dužan da postavi kandidata za ambasadora kog je predložila Vlada, ako je Odbor mišljenjem podržao postavljenje, jer je to, takođe, predmet ustavne materije.
Predlagači su u izmjenama zatražili i povratno dejstvo zakona pozivajući se na član 147, stav 2 Ustava koji to dozvoljava kada je u pitanju javni interes, a predlažu i da rokovi koje predviđa zakon, u potencijalnom slučaju izbora Miodraga Lekića za mandatara, počnu da teku danom stupanja na snagu predloženih izmjena.
Preporučeno
(S.R./Pobjeda)
Video