Na dnevnom redu su bila poslanička pitanja na koja su odgovarali Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine; Maja Vukićević, ministarka saobraćaja i Vladimir Joković, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Sjednica će biti nastavljena sjutra.

Tok sjednice:

Poslanik Vaso Obradović (NSD) pitao je ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića koje akcije preduzimaju u vezi sa kontrolom nelegalnih objekata u opštini Žabljak.

Ministar Radunović je kazao da je Ministarstvo sprovelo niz aktivnosti zasnovanih na primjeni Zakona o izgradnji objekata, Zakona o uređenju prostora i Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, koji su stupili na snagu ove godine.

„Sproveli smo akcije pojačanog inspekcijskog nadzora na teritoriji opštine Žabljak, u okviru koje je, zakijučno sa današnjim danom, izvršeno 136 inspekcijskih nadzora, te donešeno 136 rješenja o zabrani građenja. Naglašavam da je podnešeno 136 Zahtjeva za pokretanje krivicnog postupka sa spisima predmeta, kao i to da pomenuta akcija i dalje traje“, kazao je Radunović.

Zdenka Popović iz Demokratske Crne Gore je pitala Radunovića koje aktivnosti Ministarstvo, na čijem je čulu, preduzima u cilju efikasne primjene Zakona o legalizaciji objekata, koliko je do sada podnešeno zahtjeva za legalizaciju, te da li Ministarstvo planira dodatne mjere i rokove koji bi ubrzali laj proces i olakšali građanima ostvarivanje ovog prava.

Radunović kaže da je neophodno riješiti određena pitanja koja su važna za potpunu i efikasnu primjenu ovog zakonskog rješenja. Dodaje da je Ministarstvo u prethodnom periodu donijelo tri pravilnika i to o obrascu zahtjeva za legalizaciju, sadržaju zapsinika o izvršenom pregledu bespravnog objekta i onaj o načinu ispitivanja, izrade i sadržaju analize statičke i seizmičke stabilnosti bespravnog objekta površine do 500 kvadrata. 

„Ministarstvo na polugodišnjem nivou prikupija podatke o legalizaciji bespravnih objekata od nadležnih organa lokalne uprave. S tim u vezi, poslednji dostavljeni podaci datiraju od juna tekuće godine, a prema kojima je do tog perioda podnijeto 62.495 zahtjeva, a na osnovu kojih je donijeto 3.589 rješenja o legalizaciji“, kazao je Radunović.

Pitanje poslanika Velimira Đokovića (NSD) pročitao je potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković, zbog fizičkog odsustva Đokovića.

Đoković je pitao Radunovića kako ocjenjuje uspjeh reforme koju je Ministarstvo sprovelo u saradnji sa JP Morsko dobro, sa ciljem bolje valorizacije plaža i lokacija za privremene objekte u zoni Morskog dobra.

Radunović kaže da rezultati reformisanog pristupa po pitanju korišćenja morskog dobra ukazuju na zaključak da je poslovanje bilo uspješno.

„Tako su u 2019. godini prihodi iznosili 4,5 miliona eura, a 2025. su dostigli rekordnih cca 35 miliona eura. Za narednu, 2026. godinu planiran je budžet od 40 miliona eura, najveći u istoriji JPMD, što čini rast od preko 800% za samo četiri godine“, kazao je Radunović.

Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković (BS) pitao je ministarku saobraćaja, Maju Vukićević, s obzirom na to da je bio raspisan tender za rekonstrukciju magistralnog puta Rozaje – Berane, te da je tenderski postupak završen još ranije, zašto se i dalje ne donosi odluka o odabiru najboljeg ponuđača i kada se može očekivati okončanje ukupnog postupka, uključujući i donošenje te odluke. Nurkovića je interesovalo da li se, prije početka realizacije rekonstrukcije navedenog putnog pravca, planira i sanacija alternativnog putnog pravca koji ide od Rožaja preko Petnjice do Berana.

Ministarka Vukićević je istakla da je za rekonstrukciju puta Berane -Rožaje bitno istaći da ovaj projekat obuhvata obnovu kolovoza, izgradnju jednog novog mosta, sanaciju 11 postojećih mostova, kao i rekonstrukciju i izgradnju 76 potpornih zidova.

„Postupak izbora izvođača radova se sprovodi po pravilima i procedurama Evropske investicione banke i u toku je evaluacija pristiglih ponuda, S obzirom na složenost procedure koja se sprovodi u skladu sa pravilima EBRD-a, predviđen je rok za evaluaciju u trajanju od četiri mjeseca, koji ističe u januaru sljedeće godine. Po završetku evaluacije slijedi donošenje odiuke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, nakon čega se sprovodi procedura obavještavanja i eventualnih žalbi“, kazala je Vukićević.

Predmetna rekonstrukcija, dodaje Vukićević, ne obuhvata sanaciju tunela ,.Lokve”, ali je planirano da se u narednom periodu pristupi izradi tehničke dokumentacije radi pronalaženja optimalnog rješenja za njegovu sanaciju.

“Putni pravac Rožaje-Petnjica-Berane, će biti saniran u proceduri kroz redovno i investiciono održavanje”, dodaje Vukićević. 

Nikola Rakočević (DPS) je Vukićević pitao da li Ministarstvo ima viziju kako da trajno riješi pitanje boljeg položaja radnika Željeznice i to kroz održivi model ulaganja u željezničku infrastrukturu.

Vukićević je, odgovarajući na pitanje, kazala da željeznica ostaje strateški prioritet, ne samo zbog svojih ekoloških i ekonomskih prednosti, već i zbog ključne uloge u povezivanju Crne Gore sa regionom i tržištem Evropske unije.

„U fazi pripreme je veliki projekat rekonstrukcije dionice Bar-Golubovci, procijenjene vrijednosti oko 220 miliona eura, koji će značajno unaprijediti propusnu moć i bezbjednost saobraćaja na južnom dijelu pruge, naročito prema Luci Bar. Paralelno se priprema projekat modernizacije depoa i radionica za održavanje željezničkih voznih sredstava, kao dio projekta čija je ukupna vrijednost 80 miliona evra“, kazala je ministarka saobraćaja.

Vukićević je kazala da prošle godine nije bila zadovoljna budžetom, koji je opredijeljen za Željeznicu. 

“Vlada nije ispoštovala ono na šta se obavezala usvajanjem Nacionalnog programa ulaganja u željezničku infrastrukturu. Program je usvojen u junu prije rekonstrukcije Vlade, kada smo utvrdili budžet, tu su nedostajala sredstva na koja se sama Vlada obavezala. Ja sam pokušala da objasnim kolegama šta sve to može da proizvede i bila sam u pravu”, ističe Vukićević. 

Vlada Crne Gore, time što nije imala sluha da obezbijedi sredstva za modernizaciju i dalje snaženje željezničke infrastrukture, prema riječima Rakočevića, pokazuje da nema viziju napretka Crne Gore. 

“Ako Vlada ne razumije potrebu snaženja ekonomije kroz jačanje željezničke infrastrukture, onda smo mi promašili temu ili Vladu”, naglašava Rakočević.

Poslanica DPS-a Aleksandra Despostović kaže da nije dobila odgovor na pitanje da li će budžet za 2026. makar djelom uslišiti zahtjeve poljoprivrednika koji su tražili da taj budžet bude 5% od ukupnog budžeta države Crne Gore.

“Imali smo štrajk onih koji nijesu mogli da prodaju mlijeko, pa slike koje su obišle Evropu ne idu nam u prilog, a to je prosipanje mlijeka. Vi ste posle 3 dana reagovali kada ste shvatili da nema otkupa mlijeka. Molim vas, nakon 3 dana tek se oglašavate i javno priznajete da o tome niste obavješteni. Ja onda stvarno postavljam suštinsko pitanje na koji način i ko upravlja u Ministarstvu poljoprivrede, ukoliko takve važne stvari nijeste o njima informisani”, navela je Despotović.

Ona je postavila i sljedeće pitanje: 

“U susret zatvaranju poglavlja 12. bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarne mjere, državna revizorska institucija dala je duplo negativno mišljenje za Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove za 2024. godinu. Koje mjere i radnje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede planira da preduzme po ovom pitanju i da li će neko snositi odgovornost”

Ministar Vladimir Joković kaže da je izvještaj u cjelosti dostupan javnosti.

“I mišljenja sam da nema sumnje na postojanje bilo kakvih nezakonitih postupanja u Upravi za bezbjednost, hrane veterinarne i fitosranitarne poslove vezano sa finansijskim poslovanjima. Sredstva su u cijelosti isplaćena vršiocima usluga i to, veterinarskim organizacijama, pravnim licima, registrovanim ambulantama…”, navela je Despostović.

Poslanica Aleksandra Vuković Kuč pomenula je slučaj prebijanja djevojke u Beranama.

“Jedna žena u Beranama prije desetak dana je gnusno je pretučena usred bijela dana na javnom mjestu. Objavljan je snimak, on kruži i mi jednostavno više moramo ukazati na to da živimo u jednoj opasnoj društvenoj apori, političkoj, bezbjednosnoj, moralnoj, rodnoj i zdravstvenoj, jer ovaj slučaj kao i mnogi prije njega imaju sve te aspekte. Mislim da je vrijeme da se uozbiljimo. Prije nekoliko dana imali smo slučaj pedofilije, ponovljeni slučaj pedofilije. Zatim svakodnevno imamo vršnjačko nasilje i danas, evo pred očima crnogorske javnosti, ženu koju neko koji je već potraživan i prijavljen, dakle potraživan i prijavljen nasilnik, slobodno se ušetavši u kafić, tuče do iznemoglosti. Neki mediji su označili nacionalnu pripadnost ove đevojke, što sam sigurna da nije ni njena želja, ni njen cilj. Ona nije pretučena ni kao Crnogorka, ni kao Srpkinja, ni kao Bošnjakinja, ni kao muslimanka, ni kao Albanka, ni Hrvatica i Romkinja. Pretučena je kao žena”, navela je ona.

10 dana je bilo potrebno da se uhapsi počinalac, što je navodi previše, te bezbjednosne službe moraju biti efikasnije.

Sjednicu Skupštine možete pratiti na linku ispod: