Komentarišući Predlog plana davanja koncesija za luke od lokalnog značaja za 2022. ministarka Ana Đurović – Novaković kazala je da je predlogom plana planirana i luka Risan u Opštini Kotor.

Kako je objasnila, Luka je prepoznata kao luka nautičkog turizma i izgradnja marine sa pratećim sadržajima je u skladu sa strateškim opredjeljenjima države i u funkciji ubrzanja privrednog razvoja što je predstavljalo ključno opredjeljenje za pokretanje postupka dodjele koncesije.

“Prilikom izgradnje potencijalne marine zbog određenih ekoloških ograničenja potreban je krajnji oprez i o tome ćemo voditi računa”, kazala je ministarka, dodajući da su saglasni sa dodjelom koncesije.

Krivokapić je kazao je da je na toj lokaciji jedan čitav podmorni grad i vjerovatno najveće podvodno nalazište u Cnroj Gori.

”Potonuli Risan, prijestonica kraljice Tute. On se vidi golim okom. Nemamo dio elaborata koji se tiče toga. Kada mi donesemo odluku oni se pokriju našom odlukom i oni su na slobodnom prostoru ugovaranja. Nemamo dovoljno elemenata za odluku, jer kada pokrenemo proces nismo više u njegovoj kontroli”, kazao je Krivokapić.

Kako je dodao to područje je u zaštiti UNESCO-a.

“Projekat je dobio podršku na raspravama bivše vlasti. Mi u suštini ne gubimo ništa ako odložimo odluku dok ne dobijemo taj elaborat”, ponovio je on.

Abazović je kazao da se ovakve luke ne rade kao prije 30-40 godina.

Kako je istakao, sada se pogotovo u zalivima i rijekama, rade montažne luke.

“Vrlo lako se mogu postaviti i maći. To je toliko jednostavno da to ljudi i privatno rade”, pojašnjava Abazović.

Kako je dodao, u prethodnom periodu je luka imala drugi kontekst a “postoje osnovane sumnje da je služila za neke kriminalne aktivnosti, tako da za sve treba obratiti pažnju”.
Abazović je komentarisao to što se šljunak ne može suzbiti u mjeri kojoj se želi.

“Scene apokalipse su oko KAP-a. Ako se pitaju đe je materijal, materijal je iza KIPS-a preko puta. Tamo je materijal jedne aktuelne firme. Ne iznosim da li oni imaju za to paprire, neka nadležni to ispituju. Tamo ćete naći korita mnogih crnogorskih rijeka. Svako to može fizički da vidi, ne znam da li može da uđe, ali može dronom da vidi. Možda nam tako i treba kada institucije sistema žele da se bave ima li neko ili ne ugovor”, istakao je Abazović.

Usvojena je i Informacija o realizaciji Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem za 2022/2023. godinu u kontekstu sajber napada na informatičku infrastrukturu.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da se neprestano radi na tome da sistem profunkcioniše.

“Sve radimo u skladu sa našim partnerima i njihovim ekspertima. Ovo je veoma ozbiljan napad, koji nikad nijedna zemlja nije doživjela i koji košta milionima. Mi smo i prije napada preduzeli određene korake što se tiče sajber bezbjednosti, do kraja godine ćemo imati zakon koji podrazumijeva osnivanje agencije za sajber bezbjednost”, dodao je.

Na današnjoj sjednici usvojena je i Informacija o davanju saglasnosti Vlade Crne Gore za osnivanje fondova solidarnosti Ukrajini, Moldaviji, Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj za potrebe troškova operativnih zaposlenih u pružaocima usluga u vazdušnoj plovidbi u 2022. godini.

”Ovo za Crnu Goru ne predstavlja nikakav finansijski izdatak. Prvi fond koji se tiče Ukrajine i Moldavije potpuno je finansiran iz eurokontrola, ovaj drugi finansira SMAC koji je zajedničko preduzeće Srbije i Crne Gore gdje mi imamo 17 procenata učešća što znači da godišnja izdvajanja ne prelaze pet do šest hiljada eura”, saopšteno je sa Vlade.

Informacija o nadoknadi sredstava opštinama po osnovu smanjenja prihoda po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, prireza porezu na dohodak fizičkih lica i Egalizacionog fonda za jun i jul 2022. godine iz sredstava Tekuće budžetske rezerve, takođe je usvojena na današnjoj sjednici.

Usvojena je i Informacija o kalendaru predsjedavanja Crne Gore Procesu saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u periodu od 1. jula 2022. do 30. juna 2023.

Objedinjene su i usvojene tačke dva, tri i četiri:

Predlog odluke o upućivanju zaposlenih u Ministarstvu odbrane u NATO Savjetodavni tim za vezu (NATO Advisory and Liaison Team – NALT) u Republici Kosovo.

Predlog odluke o utvrđivanju visine novčane naknade zaposlenim u Ministarstvu odbrane za vrijeme učešća u NATO Savjetodavnom timu za vezu (NATO Advisory and Liaison Team – NALT) u Republici Kosovo;

Informacija u vezi sa potpisivanjem nota o pristupanju Ministarstva vanjskih poslova Islanda Memorandumu o razumijevanju u vezi sa funkcionalnim odnosom u NATO Centru izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu, odnosno Memorandumu o razumijevanju u vezi sa osnivanjem, upravljanjem i radom NATO Centra izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu sa predlogom nota o pristupanju;

Usvojena je usmena informacija o realizaciji aktivnosti iz procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Abazović je uputio apel svim političkim subjektima da se što prije izabere sudija ustavnog suda sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca.

To je, kaže, obaveza koja je ostala.

Abazović je saopštio da su imali sastanak oko saobraćajne infrastrukture, te da je 904 hiljade eura ušteda godišnja na zakupninu prostora za državne organe.

“Za pet godina se uštedi za jednu dobru bolnicu, za godinu za jednu školi ili vrtić. Samo na zakupnine…”

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je obavijestio javnost da je dostavljeno obavještenje o raskidu ugovora sa kompanijom North Star koji je obavijestio Vladu o raskidu ugovora o zakupu zemljišta.

“Oni su negdje najavili da su se obraćali tokom 2021. godine u više navrata, bivšoj administraciji koja ih nije udostojila sastanka kako bi razgovarali o problemima koji postoje u realizaciji projekta. Negdje su nakon više navrata imali sastanke, naravno da Vlada o tim sastancima nije obaviještena. Primili smo ovo obavještenje koje je došlo bez prethodne najave”, kazao je on.

Radi se, kako je istakao, o projektu gradnje na Luštici, hotela Ris Karlton.

”Imajući u vidu aspekte ugovora mi smo napravili istog momenta tim i dali smo odgovor 12. avgusta gdje smo pozvali prdstavnike i vlasnike North Stara da se u direktnom dogovoru vidi šta su problemi i da se eventualno pokuša naći rješenje u korist nacionalnih interesa, interesa turizma i interesa investitora”, kazao je Damjanović.

Abazović je kazao da se sastao sa predstavnicima kompanije, ali u prethodnoj ulozi, te da tu nisu ispunjenje obaveze koje su trebale da se ispune, što je pitanje za neke prethodne garniture.

“Pokušajte da organizujete sastanak, stojimo vam na raspolaganju. Cilj je da se ta investicija realizuje. Pokušaćemo da damo garancije da ćemo završiti sve te probleme koji su nastali”, dodao je on.

Ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, kazao je da je taj projekat krenuo u parlamentu te da je za njega glasao dio vlasti i dio opozicije.

“Kada sam bio dio vlasti nijesam ga glasao, što ne znači da sam bio u pravu”, rekao je.

Kako je kazao, to je jedan od projekata u koji je CG tada trebala da uđe, a SDP nije glasao sa željom da definiše situaciju”.

Eksploatacija šljunka ugrožava vodoizvorište “Bolje sestre”

Eksploataciji šljunka iz crnogorskih rijeka se mora stati na kraj kako bi se spriječila dalja devastacija rijeka i ugrožavanje vodosnabdijevanja crnogorskog primorja, ocijenjeno je na današnjoj sjednici Vlade tokom rasprave o godišnjem planu rada Regionalnog vodovoda – Crnogorsko primorje.

Premijer Dritan Abatović je kazao da je Regionalni vodovod prije samo par godine mogao da isporuči preko 2.000 litara u sekundi što je sad palo na 250 sa tendencijom daljeg pada.

– Eksploatacija šljunka je svakako jedan od značajnih razloga za to. Ne možemo ga suzbiti u mjeri u kojoj želimo zbog zakonskih procedura. I kad se neko zaustavi, nema osnova da se neko kazni ko nije zatečen pri vršenju krivičnog djela. Često imaju i dojave da će inspekcija da dođe. Scene apokalipse su oko KAP-a. Ako se pitaju đe je materijal, ako interesuje inspekciju ja ću im reći. On je iza KIPS-a, prekoputa. Tamo vam je sav materijal jedne aktuelne firme koja se mnogo pominje ovih dana u medijima. Ne kritikujem ne iznosim optužbe, da li imaju papire ili ne, neka drugi utvrđuju. Materijal ogroman koji je vađen iz rijeke se nalazi kod glavnog centra KIPS-a. Tamo ćete naći korita mnogih crnogorskih rijeka. Svako može to da vidi. Ako ima dron jednostavno mu je. To su nepregledne dine šljunka koji je iznešen iz rijeka – rekao je Abazović i pojasnio da misli na kompaniju Bemax.

On smatra da se djelo treba kvalifikovati kao uništavanje životne sredine.

– Ako se budu tako kvaifikovala djela, a ne preko sitnih kazni, nećemo imati problem sa vodom. Inače ćemo doći u situaciju da primorje tokom ljeta neće imati vode. Mislim da svako racionalan ne želi to – rekao je Abazović.

Dnevni red:

1. Usmena informacija o realizaciji aktivnosti iz procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

2. Predlog odluke o upućivanju zaposlenih u Ministarstvu odbrane u NATO Savjetodavni tim za vezu (NATO Advisory and Liaison Team – NALT) u Republici Kosovo;

3. Predlog odluke o utvrđivanju visine novčane naknade zaposlenim u Ministarstvu odbrane za vrijeme učešća u NATO Savjetodavnom timu za vezu (NATO Advisory and Liaison Team – NALT) u Republici Kosovo;

4. Informacija u vezi sa potpisivanjem nota o pristupanju Ministarstva vanjskih poslova Islanda Memorandumu o razumijevanju u vezi sa funkcionalnim odnosom u NATO Centru izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu, odnosno Memorandumu o razumijevanju u vezi sa osnivanjem, upravljanjem i radom NATO Centra izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu sa predlogom nota o pristupanju;

5. Informacija o kalendaru predsjedavanja Crne Gore Procesu saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u periodu od 1. jula 2022. do 30. juna 2023. godine;

6. Informacija o nadoknadi sredstava opštinama po osnovu smanjenja prihoda po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica, prireza porezu na dohodak fizičkih lica i Egalizacionog fonda za jun i jul 2022. godine iz sredstava Tekuće budžetske rezerve;

7. Informacija o davanju saglasnosti Vlade Crne Gore za osnivanje fondova solidarnosti Ukrajini, Moldaviji, Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj za potrebe troškova operativnih zaposlenih u pružaocima usluga u vazdušnoj plovidbi u 2022. godini;

8. Informacija o realizaciji Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem za 2022/2023. godinu u kontekstu sajber napada na informatičku infrastrukturu;

9. Informacija o realizaciji javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko – građevinskog kamena ležišta „Bušnje”, opština Pljevlja sa Predlogom o odluke o dodjeli koncesije i Predlogom ugovora o koncesiji;

10. Predlog plana davanja koncesija za luke od lokalnog značaja za 2022. godinu;

11. Godišnji plan rada za 2022. godinu DOO ,,Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Budva;

12. Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Zavoda za školstvo;

13. Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave za ljudske resurse.