Pred poslanicima je danas Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. 

Poslanici će voditi raspravu i o sljedećim tačkama dnevnog reda: Prijedlog zakona o dopuni Zakona o zaštiti kulturnih dobara, Prijedlog zakona o privrednim društvima, Prijedlog zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.

Tok sjednice:

Prva tačka dnevnog reda je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

Vuković Kuč: Ovim Prijedlogom namjera ministra Radunovića da ukine Kotoru status UNESKO neće proći

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč je poručila da ovaj prijedlog razumije kao poruku Ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću da njegova namjera da sprovede referendum o brisanju prirodnog i istorijskog područja Kotora sa reprezentativne liste UNESKO, neće proći.

“To mora ostati zabilježeno kao simbol vladavine avgustovskih kontrarevolucionara i amblem Vlade Milojka Spajića”, poručila je ona.

Poslanik HGI-a Adrijan Vuksanović je kazao da će sa zadovoljstvom glasati za pomenuti prijedlog zakona, te da je kultura ono što nas sve ujedinjuje.

“Vrijeme da na najbolji mogući način vrjednujemo sebe. Crna Gora ima puno toga sa čim se može predstaviti u svijetu. Nekada je neugodno posmatrati kako drugi više vrjednuju ono što su naše generacije stvarale. Danas se tome divi čitavi svijet i vrijeme da se i mi tome divimo”, istakao je Vuksanović.

Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović pitala je predlagača zakona i poslanika PES-a Tonćija Janovića, da li je ovaj prijedlog u jednu ruku i ograđivanje od izjave ministra Radunovića?

“Je li vam viša korist da budemo u Unesku ili nam je veća korist da možemo da gradimo? Kotor koji je upisan na listu kulturne baštine, naravno gdje mu je i mjesto i grad koji je specifičan po svojoj i ljepoti i istoriji i naravno kulturnom nasljeđu, sada postaje dio jedne političke izjave koja zapravo ukazuje na intenciju da se, ovako kako je predstavljen, Kotor dalje devastira. Istina, on se ne može srušiti, to je jasno, ali da li ga dovesti do tačke neprepoznatljivosti. Ovakav stav pokazuje jedno duboko nerazumijevanje značenja kulture i kulturne baštine uopšte”, ocjenjuje Bojanić Lalović.

Janović: Zakonsko rješenje ima za cilj zašitu kulturnih dobara Crne Gore, prevazilazi dnevno političke teme

Janović je u odgovoru istakao da bi uveo moratorjium na gradnju u Boki Kotorskoj, jer smatra da je već decenijama taj prostor uništavan.

“Pogledajte obalu Krašića, sve će vam biti jasno, tim velolepnim vilama koji su prilično ugrozili taj prostor, gradilo se bez ikakvog plana i bez ikakve organizacije. Moje negdje lično mišljenje je da bi uveo moratorjium na gradnju apsolutno svih priobalnih područja. Što se tiče ovog samog zakonskog rješenja, apsolutno nema nikakve veze sa onim što je ministar Radunović izjavio, za neka dodatna pojašnjenja siguran sam da će vam on dati objašnjenja u smislu kako i zašto je pričao o tome, da li treba referendum ili ne treba referendum. 

Janović je dodao da ovo zakonsko rješenje je imalo za cilj zašitu kulturnih dobara Crne Gore, te da prevazilazi dnevno političke teme.

Njegov kolega iz Poslaničkog kluba PES-a Darko Dragović očekuje da ideja Radunovića ubrzo bude “arhivirana”.

“Kad sam čuo jedan takav prijedlog pomislio sam kako bi se osjećao jedan Italijan ako bi mu bilo predloženo da Venecija ne na listi UNESCO, ako bi mu bilo predloženo da Verona ne bude na toj list. Kako bi se osjećao Austrijanac ako bi mu bilo predloženo da centar Beča ili Graca ne bude na listi UNESO. Kako bi se osjećao Albanac ako bi se pokušao izbrisati Berat, ili Srbin da Pećka Patrijaršija i Visoki Dečani ne zaslužuju da budu na listi kulturne baštine. Upravo ovakva poređenja ukazuju na sav besmisao tog prijedloga, i očekujem da ubrzo bude arhiviran. A  ovakav Prijedlog zakona o kome danas pričamo treba da bude bitka koju će PES voditi”, poručio je Dragović.

SLJEDEĆA TAČKA DNEVNOG REDA JE PRIJEDLOG ZAKONA O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA

Podsjećamo usvajanjem predloga zakona u izvornom obliku, političke partije na vlasti ostale bez funkcija, odnosno bez članova odbora direktora (OD) i konkretno bez pozicija predsjednika odbora direktora. Predlogom zakona Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), koje vodi Nik Đeljošaj, predviđeno je da državna i opštinska preduzeća mogu da imaju ili izvršnog direktora ili odbor direktora, a da poziciju predsjednika OD može da obavlja neizvršni direktor. Zakonom je definisano da neizvršni direktor vrši nadzor nad radom izvršnih direktora i da to ne može biti lice koje je zaposleno u akcionarskom društvu.

Zbog svega navedenog, poslanici NSD-a Dejan Đurović, Velimir Đoković i Bojana Pićan su predložili pet amandmana na Predlog zakona o privrednim društvima.

Jedan od njih glasi da “izuzetno, statutom DOO u većinskom vlasništvu države i lokalne samouprave može se predvidjeti da društvo ima odbor direktora i direktora”. 

Anđušić: Većina spašava uhljebe

Poslanik SD-a Boris Mugoša ističe da je suština amandmana koje su poslanici većine predali povodom zakona, smatra to da bude spriječeno ukidanje upravnih tijela u državnim preduzećima.

“Imali smo primjedbe na ovaj zakon, čija je suština – dajte našim partijskim ljudima da još budu u odborima direktora, i to je jedina kritika koju sam čuo na ovaj zakon. Sa druge strane, ista ta većina atakuje na privatne kompanije. To smo vidjeli i kroz amandman koji se odnosi na porez na dobit pravnih lica”, dodao je on.

Mihailo Anđušić iz DPS-a kazao je kako je ključno pitanje da li će predlagač prihvatiti amandmane većine, kojima se želi spriječiti profesionalizacija funkcionisanja državnih kompanija.

“Sa jedne strane, uvode se novi nameti privatnicima, a sa druge – pokušava se spasiti koncept partijskog uhljebljavanja, tako što se ne pristaje na ukidanje organa upravljanja državnim preduzećima. Imali smo situacije da tamo, gdje su rezultati katastrofalni, gdje ima korupcije, duplih negativnih mišljenja DRI, da neko bude sklonjen, ali tako da umjesto predsjednika ili člana borda – stave ga za izvršnog direktora”, dodao je on.

Poslanike URE Miloš Konatar navodi da su se pojedini činioci u Vladi preigrali i da su zaboravili ono što su, ne državni, već partijski interesi.

“Imamo Prijedlog zakona koji je dobio podršku EK i vraćamo se na jedno prokletsvo Crne Gore, a to je partijsko zapošljavanje. Od 2020. urađeno je mnogo dobrih stvari, ali da smo kod jedne stvari pali na jednom ispitu – a to je partijsko zapošljavanje, koje je nastavljeno i koje razjeda Crnu Goru. Imamo sada mrtve ladne poslanike parlamentarne većine, koji su se nekada borili protiv partijskog zapošljavanja koji kada su sjeli u fotelje kazali ovo nije tako loše. Moramo malo biti principijelni. Ne možemo reći da je važno sačuvati upravne odbore da bi imali više mjesta za namirenje partijskih funkcionera”, poručio je Konatar.

Dragović: Amandmani ne smiju dirati suštinu zakona

Iz PES-a Darko Dragović je kazao da će se njegova partija prema predloženim amandmanima opredijeliti sudeći o tome šta je u najboljem interesu javnih preduzeća.

“”Vidjećete kad budu amandmani kako ćemo se opredijeliti. Mislim da se amandmanski ne smije dirati esencija ovog zakona, a to je zaštita meritokratije i da najbolji kadrovi budu na mjestima upravljanja”, istakao je Dragović.

SLJEDEĆA TAČKA DNEVNOG REDA JE PRIJEDLOG ZAKONA O AMNESTIJI, KOJEG SU PODNIJELI POSLANICI KOALICIJE “ZA BUDUĆNOST CRNE GORE”

Lider DNP-a Milan Knežević je kazao da se amnestija ne može primijeniti u slučaju lica osuđenih za ratne zločine, terorizam, trgovinu ljudima, seksualna krivična djela, dječju pornografiju, učešće u kriminalnim organizacijama, teški kriminal, porodično nasilje, rodoskrnavljenje, zlostavljanje maloljetnika, te one koji su ranije bivali amnestirani, na lica osuđena na robiju od 40 godina, te na lica za kojima je raspisana potjernica zbog izbjegavanja izdržavanja kazne.

“Prijedlog podrazumijeva da se oslobađanja kazne u dužini od 15 odsto oslobađaju lica koja su na dan stupanja zakona na snagu već na izdržavanju kazne zatvora. Oni koji su pravosnažno osuđeni, ali još nijesu započeli izdržavanje kazne, imali bi 10 odsto skraćenje, dok bi povratnici – oni koji su više puta osuđivani – imali pravo na umanjenje od pet odsto. Lica koja su prvi put osuđena na zatvor do tri mjeseca, a nijesu još počela izdržavanje kazne, dobila bi uslovnu osudu, što znači da se kazna neće izvršiti ako u roku od dvije godine ne počine novo krivično djelo”, kazao je Knežević.

Poslanica DPS-a Sonja Popović je istakla da je ovaj Prijedlog zakona dobra prilika da osvijetlimo aspekte rada pravosuđa u Crnoj Gori.

“Ozbiljno je ugroženo pravo na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku. Tome govori i činjenica da određeni broj lica napušta Spuž zato što nema presudu u roku od tri godine. Kaznu zatvora je zamijenio pritvor”, kazala je ona.

Na sjednici je data pauza do 14h.

Poslanici su, uz 46 glasova za i jedan protiv, usvojili Zakon o igrama na sreću.

Usvojene su i izmjene Zakona o finansiranju lokalne samouprave, uz 48 glasova za.

Usvojenim Zakonom o igrama na sreću uređuje se udaljenost kladionica od obrazovanih ustanova i ograničava oglašavanje njihovih usluga. Zabranjeno je oglašavanje pogodnosti u vezi sa igarama na sreću, osim na njihovim zvaničnim internet stranicama i stranicama sportskih klubova i udruženja koja sponzoriše priređivač.

Na televizijama i radio stanicama neće biti moguće reklamirati igre na sreću, osim od deset uveče do šest ujutro, dok će u štampanim medijima priređivači moći da se reklamiraju samo na stranicama namijenjenim sportu. Kada je riječ o onlajn oglašavanju, priređivači će moći da se oglašavaju samo na isključivo sportskim portalima i sportskim rubrikama ostalih internet portala. Objekti u kojima se priređuju igre na sreću moraće biti udaljene najmanje 150 metara od svih obrazovno-vaspitnih ustanova. 

Sjednicu pratite uživo na linku ispod: