Katnić želi da se u postupku sam brani, što je njegovo neotuđivo pravo koje se temelji na čl. 12 st. 1 Zakonika o krivičnom postupku: „OKRIVLJENI IMA PRAVO DA SE BRANI SAM ili uz stručnu pomoć branioca koga sam izabere iz reda advokata”.

SDT mu je najprije 14. aprila nametnulo advokata Dragutina Durutovića, alijas Daša, iz Bara, za koga smo objavili da je ni manje ni više nego s liste odborničkh kandidata DF-a, a protiv čijih je lidera — sada koalicionih partnera vlade Milojka Spajića — Katnić onomad kao glavni specijalni tužialc podigao optužnicu za „državni udar”.

O postavljanju ovoga „branioca po službenoj dužnosti”, SDT u najmanju ruku nije bilo transparentno, na način nedavno mjerodavno preporučen iz Advokatske komore — otvarajući mogućnost da se krši zakon. Štoviše, SDT ni o drugim činjenicama koje su nesumnjivo od javnoga interesa, nije informisalo: na primjer, da je Durutović, „podnio zahtjev za razrješenje 26. aprila 2024. godine”.

Ali, kako stoje stvari, SDT nije Durutovića razriješilo, tj. SDT i dalje prisiljava Katnića na ovog „branioca po službenoj dužnosti”. Durutović je, u međuvremenu, preko saopštenja svoje advokatice, ne samo priznao svoj politički DF bekgraund, već se i javno svrstao, tvrdeći da je „Katnić jedino lice u postupku čiju ZAKONITOST LIČNO SABOTIRA”. 

Prethodno, Milivoje Katnić je pisao da „ne samo TUŽILAC već i ovaj ADVOKAT su NA MENE VRŠILI PRITISAK da promijenim svoju iznijetu volju”. On je u obraćanju šefu SDT-a, Novoviću, sugerisao da je advokat Durutović prema njemu nastupao u koordinaciji sa postupajućim tužiocem iz SDT-a Milošem Šoškićem. „SIMULIRAJUĆI MOG BRANIOCA, ovo lice (Durutović) zajedno sa tužiocem, OPTEREĆUJE moju odbranu i ONEMOGUĆAVA mi da ispitujem svjedoke koji se saslušavaju”.

Katnić je saopštio i da su „u krivičnom postupku saslušani i svjedoci kojim saslušanjima ja NIJESAM MOGAO PRISUSTVOVATI jer mi je to pravo PROTIVPRAVNO ONEMOGUĆENO”.

Ako je ovo tačno, uvodeći u procesne radnje Durutovića, „branioca po službenoj dužnosti”, suprotno volji okrivljenog, SDT ruši čl. 74 st. 2 Zakonika o krivičnom postupku, koji, za ovu fazu postupka, jasno predviđa: 

– „BRANILAC NE SMIJE PREDUZIMATI RADNJE PROTIV IZRIČITO IZRAŽENE VOLJE OKRIVLJENOG”. 

Postupanja SDT-a mogu se tumačiti i na način da Vladimir Novović i njegovi računaju da će, nakon što su Katnića pritvorili, a uslijed iscrpljenosti štrajkovanjem glađu, te nedavno preležane bolesti, bivšeg glavnog specijalnog tužioca dovesti u takvo psihofizičko stanje u kojem ovaj iskusni pravnik neće moći da se brani.

Potvrda da SDT ugrožava Katniću zakonsko pravo da se sam brani su i danas objavljene činjenice. Čini se siguran u svoju nevinost, pravničko znanje i višedecenijsko iskustvo u pravosuđu, Milivoje Katnić je, od prvog dana pritvora, tražio da se angažuju vještaci psihijatrijske struke kako bi procijenili da li je u stanju da prati istragu i učestvuje u saslušanju svjedoka.

Ali SDT tek prošle sedmice, objavljuje „Pobjeda”, angažuje dva vještaka psihijatrijske struke, koji su utvrdili da je Milivoje Katnić, iako duže štrajkuje glađu:

– „nepomućene percepcije i SPOSOBAN za rasuđivanje”.

No — u mogućem ciljanju SDT-a da hibridnim razvlačenjem postupka u najmanju ruku PROCESNO ONESPOSOBE, od 23-odnevnog štrajka glađu, savakim narednim danom svakako sve iznurenijeg Milivoja Katnića — postupajući Novovićev tužilac, Miloš Šoškić, zatražio je da se angažuje i treći vještak, za šta je potrebno dodatno vrijeme.

To je razlog da se Milivoje Katnić odluči na novi korak istrajavanju na svom pravu po Zakoniku o krivičnom postupku da se brani sam: od danas u 13 sati počeo je i štrajk žeđu, koji je po zdravlje fatalniji od štrajka glađu.

Zdravlje bivšeg glavnog specijalnog tužioca ne samo da je time dodatno ugroženo, nego se u pritvoru u koji ga je poslalo SDT Vladimira Novovića nazire i vremenski ubrzana, bliska mogućnost — SMRTNOG ISHODA.

Neće li takav eventulni tragični ishod biti i svojevrsna VANSUDSKA EGZEKUCIJA Novovićevog pritvorenika, Milivoja Katnića?

Napominjemo, Novovićevo Specijalno državno tužilaštvo protiv Katnića sada nema ni podignutu optužnicu; a po važećem Krivičnom zakoniku Crne Gore, ni sud u regularnom postupku ne može nikom izreći kaznu egzekucije na smrt.

Priredio: V.J.