Video
Vlada je prošle sedmice usvojila izmjene tog akta bez konsultacija sa Venecijanskom komisijom i tada je ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić saopštio da nije bilo potrebe za javnom raspravom zbog hitnosti.
U obrazloženju razloga zbog kojih nije bilo javne rasprave, koje je dostavljeno Skupštini, navodi se da javna rasprava nije sprovođena jer ,,obim izmjena nije takav da se njima narušava osnovni koncept zakona, a postoje vanredne i hitne okolnosti usljed kojih je potrebno izvršiti izmjene i dopune važećeg zakona“, ne precizirajući o kakvim hitnim i vanrednim okolnostima je riječ.
BEZ KONSULTACIJA
Upitani da li su dobili izmjene Zakona i da li smatraju da je Vlada trebalo da ih konsultuje, jer su od početka bili uključeni u proces, iz Venecijanske komisije su odgovorili da nijesu dobili zahtjev od Vlade da se izjasne o tom aktu i da zbog toga nijesu u poziciji da daju komentare.
Dekanica Pravnog fakulteta Aneta Spaić smatra da je Venecijanska komisija morala biti konsultovana i prilikom predlaganja ovih izmjena i da to nije dobro za evropski put naše države. Podsjeća i da se Crna Gora od obnove nezavisnosti obraćala za mišljenje Venecijanske komisije za svaki važni akt počev od Ustava 2007. godine.
– Učešće Venecijanske komisije u svakoj fazi izrade svakog zakona jedne tranzicione demokratije je jako bitno. Imajući u vidu kontinuitet praćenja procesa Venecijanske komisije koja je to radila još od 2015, kada je bio prvi put predložen Nacrt zakona, važno bi bilo da kažemo kako vjerujemo u kapacitet Savjeta Evrope i analize njihovih tijela, pogotovo najstručnijeg – Venecijanske komisije. Ne samo zbog toga što smo članica Savjeta Evrope, već što to rade Velika Britanija, Njemačka i Italija koje redovno šalju njihove važne zakone na ekspertsko mišljenje Venecijanskoj komisiji – kazala je Spaić za Pobjedu.
Venecijanska komisija je sredinom prošle godine ogromnom većinom, uz samo jedan glas protiv – člana iz Srbije – dala ,,zeleno svjetlo“ da crnogorski parlament usvoji Zakon o slobodi vjeroispovijesti.
ČLANOVI KOJI NE POSTOJE
Godinu dana kasnije, nova Vlada se odlučila da – ignoriše mišljenje Venecijanske komisije.
U obrazloženju zbog čega nije sprovedena javna rasprava pri usvajanju Prijedloga izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Leposavić se, na konferenciji za novinare, pozvao na nepostojeći član 97 Zakona o državnoj upravi, koji ne postoji jer taj akt – ima 91.
Sličan propust dogodio se i prilikom upućivanja zvaničnog obrazloženja, jer se u spisima koji su u skupštinskoj proceduri navodi da odredbe važećeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti nijesu u skladu sa članom 188 Ustava, iako najveći pravni akt ima 158 članova.
– Potrebno je da Vlada Crne Gore i premijer još jednom izvrše ispravke obrazloženja zakona. Ustav nema 188 članova. Čita li iko u Vladi materijale koje šalju Skupštini na usvajanje. Čudi me da je ovo promaklo Mitropoliji crnogorsko-primorskoj koja reče da je pisala zakon – napisao je juče poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević na svom Tviter nalogu.
HITNOST BEZ POTREBE
Spaić ocjenjuje da je i donošenje zakona po hitnoj proceduri i prečesto pribjegavanje toj praksi zarad, kako kaže, zloupotreba, jedna od zamjerki EK u odnosu na cijeli region.
– Prema crnogorskom pravu, zakon se po hitnom postupku može donijeti samo u dvije situacije, usljed nepredvidivih okolnosti, zbog kojih bi nedonošenje zakona moglo prouzrokovati štetne posljedice i druga, kada je zakon potrebno usaglasiti sa evropskim pravom i međunarodnim ugovorima i konvencijama. Dakle, jasno je da je hitnost procedure u ovom slučaju u potpunosti neopravdana – pojašnjava Spaić koja je bila dio ekspertskog tima prethodne vlade za pregovore sa SPC.
Iako Vlada u obrazloženju navodi da su u postupku pripreme izmjena sprovedene intenzivne konsultacije sa predstavnicima crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, uključujući, kako su kazali, tradicionalne crkve i vjerske zajednice, novoosnovane crkve, vjerske zajednice, kao i one koje su sa državom potpisale temeljne ugovore, vjerske zajednice drugačije tvrde.
Tako su predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori, Barske nadbiskupije i Jevrejske zajednice Crne Gore ocijenili da Vlada Crne Gore nije dala dovoljan rok za dostavljanje primjedbi na izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
S druge strane, Crnogorska pravoslavna crkva nije uopšte bila ni pozvana na konsultacije, dok su iz Mitropolije crnogorsko-primorske saopštili da su prihvatili, umjesto novog, izmjene postojećeg zakona kao kompromis, ali da su njihovi pravnici ocijenili da su izmjene urađene na dobar način.
Prijedlog pred Odborom već u petak
Poslanici će predložene izmjene prvo razmatrati na sjednici Zakonodavnog odbora koja je zakazana za preksjutra. To radno tijelo Skupštine ocjenjuje da li je neki akt u skladu sa Ustavom. Nakon što Odbor da mišljenje poslanici će raspravljati o predloženom aktu na plenumu, a prema nezvaničnim informacijama to bi moglo da se desi već u ponedjeljak, 28. decembra.
Marković: Pomirenje se ne gradi na tekovinama otete države
Nakon što je Glavni odbor Ure većinski podržao izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti sa konstatacijom da Crnoj Gori treba pomirenje, reagovali su iz Demokratske partije socijalista ocjenjujući da je time Ura zakucala posljednji ekser u kovčeg njihovog lažnog građanskog opredjeljenja.
Na Tviteru se tim povodom oglasio i bivši premijer Duško Marković navodeći da se pomirenje, kako je kazao, ne gradi na tekovinama otete države, otete crkve, detronizovane dinastije – već na priznavanju jednog svojevrsnog političkog zločina prema nezavisnoj državi Crnoj Gori.
Preporučeno
Iz Ure su odgovorili da Marković i DPS takvim tvrdnjama nastavljaju da dijele društvo uz ocjenu da država nije oteta već je, tvrde, na putu preporoda.
