Ovogodišnje obilježavanje značajnog datuma iz istorije crnogorskog parlamentarizma posvećeno je stručnoj Službi Skupštine Crne Gore i svim zaposlenima u najznačajnijem zakonodavnom tijelu u državi, koji svojim pregnućem, znanjem i istrajnošću čine da podrška poslanicima u donošenju odluka bude što efikasnija, što se između ostalog ističe i u zahvalnici koju je predsjednik Skupštine Crne Gore uputio zaposlenima.

Takođe, povodom obilježavanja Dana parlamentarizma, na platou ispred Skupštine postavljena je izložba Iz parlamentarnog arhiva, koja sadrži 60-tak fotografija, od kraja ‘50-tih godina XX vijeka do današnjih dana i otvorena je za javnost.

Obraćanje Bećića prenosimo u cjelosti:

Poštovani građani, uvažene koleginice i kolege poslanici, cijenjeni službenici i drugi zaposleni u Skupštini Crne Gore, imajući u vidu epidemiološku situaciju koja se svakim danom usložnjava, pa samim tim nalaže potrebu za alternativnim metodama djelovanja, gdje je god to moguće, odlučili smo da umjesto planirane svečanosti, ovim putem vam se obratim i čestitam Dan parlamentarizma.

Među modernim demokratskim sistemima, većina je onih koji podrazumijevaju postojanje predstavničkog tijela građana. U različitim državama, na različitim jezicima, to predstavničko tijelo ima i različite nazive. Parlament nam dolazi od latinskog „parlare” što znači govoriti. Negdje se naziva Sabor, dok se predstavničko tijelo građana Crne Gore naziva Skupština, što samo po sebi implicira pluralizam ideja, stavova i glasova.

Tradicija parlamentarizma, kroz razne oblike, u Crnoj Gori nije neznatna, a ni kratka. Sam pojam „skupština“ na našim prostorima egzistirao je i prije formalnog uspostavljanja parlamentarnog života kakav danas poznajemo.

Savremena Skupština Crne Gore je jednodomni parlament u kojem 81 poslanik vrši reprezentativnu funkciju u ime hiljada građana koji ga biraju na parlamentarnim izborima. Građanin se odlučuje da dio svog suvereniteta prenese na svog predstavnika, poslanika, koji mu svojom stručnošću i čestitošću garantuje da će donositi zakone koji su u najboljem interesu samog građanina i njegove sigurnosti. To je druga važna funkcija Skupštine Crne Gore – zakonodavna. Poslanici u Skupštini predlažu zakone i raspravljaju o zakonskim rješenjima. Demokratska rasprava se ne vodi radi nje same, već u cilju pronalaženja, a kasnije i uspostavljanja najkvalitetnijih normi za građane, društvo u cjelini i državu.

Skupština ima i veoma odgovornu, nadzornu funkciju nad radom Vlade. Instrumenti koji joj omogućavaju vršenje te funkcije jesu: glasanje o nepovjerenju vladi, interpelacija, parlamentarna istraga, saslušanja i poslaničko pitanje.

Reprezentativna funkcija Skupštine Crne Gore sugeriše nam njenu usmjerenost na građanina. Iz tog razloga je njegovo aktivno učešće više nego poželjno u parlamentarnom životu. Ono je pospješeno javnošću djelovanja Skupštine, njegovom otvorenošću i dostupnošću.

Razumije se, da bi Skupština Crne Gore u punoj mjeri ostvarivala svoje najznačajnije funkcije, ona posjeduje vlastitu Službu koja joj to omogućava i olakšava time što obavlja stručne i druge poslove za njene potrebe.

Usložnjavanje uloge Skupštine Crne Gore kroz vrijeme, pratilo je i usložnjavanje njene Službe. Što su izazovi pred kojima se Skupština Crne Gore nalazila postajali zahtjevniji, što je uloga Skupštine postajala dominantnija, to je i njena Služba postajala kompleksnija, a njene funkcije su se umnožavale. Tako je, od sredine prethodnog vijeka do početka tekućeg, Služba Skupštine imala prilično jednostavnu, ali kvalitetnu sistematizaciju. Ovome u prilog stoji činjenica da se značajan dio tada uspostavljenih nadležnosti održao do današnjeg dana i ogleda se u radu i načinu funkcionisanja sekretarijata radnih tijela: Kabineta predsjednika Skupštine i Kancelarije generalnog sekretara Skupštine, Odsjeka za fonografske i štampane bilješke, Odsjeka za pripremu i obradu sjednica Skupštine, dijelom i Službe za kadrovske i opšte poslove, kao i Službe finansijskih poslova, materijalnog knjigovodstva, javnih nabavki, logistike i održavanja.

Na putu osavremenjivanja Službe Skupštine Crne Gore, ističem 2006. godinu kada je donešen Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji Službe Skupštine Republike Crne Gore. Poznato je , 2006. godina, posmatrajući širi političko-istorijski ambijent, donijela je promjenu državnog statusa Crne Gore. Ona je povratila svoju nezavisnost, što je, posljedično, moralo donijeti i značajne promjene u organizaciji našeg parlamenta, ali i Službe Skupštine Crne Gore.

Osnaženi su ili, čak, po prvi put uvedeni, poslovi koji se tiču: odnosa sa javnošću i protokola, istraživanja i dokumentacije, oblasti informaciono-komunikacione tehnologije, kao i dodatnog razvoja Biblioteke, čija je oblast rada bila prepoznata i prethodnim Pravilnikom. Ovakvo struktuiranje Službe Skupštine Crne Gore, zacijelo, nosilo je sa sobom potencijal mnogostrukih efekata značajnih za dalji razvoj parlamentarnog života u našoj državi. Skupština je pokazala volju za daljim snaženjem svoje već uspostavljene reprezentativne funkcije, ali je oblikovala i nove, kao što su funkcija čuvanja institucionalnog pamćenja i kumulacija znanja o parlamentarnim praksama u našem društvu.

Danas je uvođenje novina u unapređenje rada Službe Skupštine Crne Gora postalo naš standard i naša podrazumijevajuća obaveza. Skupština Crne Gore baštini opredjeljenje da bude u savršenom dosluhu sa svojim vremenom, da njeguje svoju tradiciju, ali, isto tako – i da nikada više ne zažmuri ni pred jednim od izazova savremenosti.

Bitan segment radnih obaveza skupštinskih službi svakako su i akcioni planovi koji su sadržavali aktivnosti, nosioce, rokove realizacije i indikatore uspješnosti, a među realizovanim aktivnostima predviđenim ovim dokumentima, izdvajam organizovanje „Ženskog parlamenta”, organizovanje „Dječijeg parlamenta” i omogućavanje licima sa invaliditetom pristupa zgradi Skupštine.

Očigledno da je Služba Skupštine do sada prešla dug razvojni put, ali sam uvjeren da posjeduje potencijal za dalji napredak kako bi odgovorila na kontinuirani ritam promjena i izazova koji se pred njom postavljaju.

Razumije se: na kreiranju i rekreiranju našeg parlamentarnog života, nikada nismo radili sami. Nerijetko je naša Skupština bila inspirisana kvalitetnim uporednim iskustvima, a opredjeljenje da budemo sastavni, a ne odvojeni dio Evrope i savremenog svijeta, nije nam ostavljalo dilemu da li primjere dobre prakse treba da slijedimo.

Na kraju, želio bih da dodam da pored poslanika, najbolji svjedoci stasavanja i etabliranja Skupštine Crne Gore su njeni službenici, koji su svoj radni vijek posvetili kompleksnom i zahtjevnom zadatku uspostavljanja i jačanja standarda parlamentarnog rada, utemeljenog na principima demokratije. Tim povodom, uputio sam simbolični znak zahvalnosti svim zaposlenima u Službi Skupštine Crne Gore, kojima posvećujemo Dan parlamentarizma. Koristim priliku da istaknem da su posebne zahvalnice uručene našim uvaženim kolegnicama koje su više od četiri duge decenije provele na radu u Skupštini Crne Gore: Snežani Grupković, Desimirki Knežević, Radmili Lazović i Radmili Vukmirović.

Gospodo, službenici Skupštine Crne Gore, ponosan sam na vas, ponosan sam što smo ovaj dan posvetili baš vama, zbog vašeg profesionalnog i ljudskog odnosa prema svim poslanicima ovog visokog doma. Vama, koji nikada nijeste pravili razliku između parlamentarne većine i parlamentarne manjine i time svima nama pokazali da podjele nijesu i ne mogu biti opcija. Radili smo i ubuduće ćemo raditi u duhu imena naše institucije, u duhu zajedništva i reprezentovanja svega vrijednoga što naš narod u svom potencijalu posjeduje!

Preporučeno

MOŽE LI DVA LITRA VODE U RAKIJSKU ČAŠICU? Coxonov dan, 9. septembar

DIREKTOR ŠKOLE U TUZIMA POVUKAO ODLUKU: Junčaj se vraća u učionicu, disciplinski postupak ostaje

(VIDEO) NASTAVA I DANAS OBUSTAVLJENA U TUZIMA: Đaci ne odustaju od zahtjeva za smjenu direktora

DROBNJAK: Puška, pronađena u mojoj kući, službeno je oružje i koristio sam je u potjeri za Acom Martinovićem

Camaj na pitanje hoće li doći na glasanje za Mandićevu smjenu: „Skoro cijeli mjesec i pola oktobra mi je predviđeno biti vani…“

„ZID“ SE LJULJA, NJEMAČKA SKREĆE UDESNO – Jovićević: Vajdel je lice političkog trika

Uz čestitke i želje za dobrim zdravljem i daljim napretkom, ostajemo u nadi da ćemo naredne godine Dan parlamentarizma obilježiti bez ograničenja i u punom kapacitetu, sa savladanim zdravstvenim izazovima sa kojima se danas suočavamo.