„Živimo u vremenu u kojem je svijet, paradoksalno, nikad povezaniji a istovremeno suočen sa sve dubljim podjelama, sukobima i pokušajima da se univerzalne vrijednosti podrede trenutnim političkim interesima“, kazao je on na otvaranju dvodnevnog Cetinjskog foruma.
Đurašković je kazao da su tako za Crnu Goru pokušaji osporavanja istorijskih činjenica, relativizacije njene državnosti i potiranja njenog nacionalnog i kulturnog identiteta nijesu nova pojava.
„Kroz svoju istoriju, naš narod i država suočavali su se sa različitim oblicima takvih nastojanja, koja su se mijenjala zavisno od vremena i političkih okolnosti. Ali su često ili gotovo uvijek imala isti cilj – osporiti istorijsko utemeljenje Crne Gore i njeno pravo da samostalno određuje svoj put“.
Danas se takvi pokušaji, prema njegovim riječima, ogledaju u istorijskom revizionizmu, nastojanjima da se zamagli razlika između antifašizma i ideologija protiv kojih su se naši preci borili, kao i u pokušajima rehabilitacije i veličanja ratnih zločinaca.
„Upravo zato, moramo biti svjesni da se demokratija – pored institucija i zakona – brani i odnosnom prema sopstvenoj istoriji, spremnošću da se suprotstavimo nepravdi i odlučnošću da sačuvamo vrijednosti na kojima želimo da gradimo budućnost“, naveo je Đurašković.
Cetinje je danas i sjutra domaćin petoga Cetinjskog foruma, koji se održava pod temom „Izvan granica – Geopolitika, ljudska prava i liderstvo u (ne)povezanom svijetu“.
Cetinjski forum se, inače, održava od 2022. godine.
Izvršni koordinator Cetinjskog foruma Boban Batrićević kazao je u tom periodu premijer Dritan Abazović gotovo stopirao evropske integracije Crne Gore i podržao pridruživanje projektu Otvoreni Balkan.
Zato su na prvom Cetinjskom forumu odlučili da se bave upravom temom Otvorenog Balkana, za koji Batrićević navodi da je imao za cilj stvaranje sive zone za šverc, kriminal i ruski uticaj.
„Mi smo se zaista uplašili da će te veze koje smo gradili godinama sa EU nestati. Jer postavlja se onda logično pitanje: Što će vam Otvoreni Balkan ako ste lider evropskih integracija“, kazao je on.
Batrićević je kazao da su godinama na Cetinjski forum pozivani i predstavnici vlasti, ali da to nije rezultiralo njihovim učešćem.
„Oni znaju da je ovdje suština bistvovanja biti protiv velikoruske, putinističke politike. Nas niko ne mora da pita da li smo išli kad da se slikamo sa Putinom, da li smo napadali Dubrovnik, da li smo učestvovali u genocidu u Srebrenici… Dakle, mi tih problema nemamo. Naše ruke su čiste. A da li oni imaju, to je pitanje za njih. Upravo zbog ovih pitanja, jer znaju da bi bili njima izloženi, oni uvijek imaju ranije preuzete obaveze“, naveo je on.
Danas će rasprave biti usmjerene na evropska geopolitička previranja, evropske integracije i postkonfliktna društva, položaj malih država u multipolarnom svijetu, savremene bezbjednosne izazove i evropsku budućnost Zapadnoga Balkana.
Preporučeno
Drugoga dana Foruma u fokusu će biti hibridne prijetnje i djelovanje stranih aktera na Balkanu dvadeset godina nakon obnove crnogorske nezavisnosti, ljudska prava i očuvanje mira u dobu „trampizma“, pitanje stvarnoga dometa demokratije na Zapadnome Balkanu i stanje slobode medija u Crnoj Gori.















