Video
On je rekao da nije vidio Nacrt novog zakona o registrima i prebivalištima, jer on nije pripreman transparentno.
” Ne želim da vjerujem da je namjera ,,transparentnih“ autora da odredbama budućeg zakona otežaju našoj dijaspori – preciznije: albanskoj i bošnjačkoj – da se prijavljuju i da tehničkim inžinjeringom budu izbrisani iz biračkog spiska”, kazao je Gegaj za Pobjedu.
POBJEDA: I pored povlačenja spornih odluka o državljanstvu, nova vlast i dalje ima intencije da izbriše albansku i bošnjačku dijasporu iz biračkih spiskova. Da li ste upoznati sa novim nacrtom zakona o prebivalištima?
GEGAJ: Trudio sam se da nađem na internetu tekst Nacrta Zakona o prebivalištima, ali nisam uspio. Imajući u vidu medijsku pažnju koju je dobio novi Nacrt zakona o registrima prebivališta i boravišta, vjerujem da autori istog žele da nešto dobiju vezano sa biračkim spiskovima.
Naša dijaspora je mnogo vezana sa matičnom zemljom, oni Crnoj Gori godišnje donesu milione eura, investicije a i njihovim boravkom u redovnim posjetama se pokazuju kao dobri potrošači. Dio njihovih porodica živi i radi u Crnoj Gori, a takođe većina njih koji su sada u inostranstvu planiraju da trajno žive u domovini nakon penzionisanja. To su glavni razlozi zašto su ovi naši državljani iz dijaspore I te kako zainteresovani za pravo glasa da bi učestvovali u izbornim procesima u Crnoj Gori i da zaštite vlastite nacionalne interese. Njihov doprinos prilikom referenduma o nezavisnosti je bio velik, pa sad svi mi imamo nezavisnu i međunarodno priznatu državu koja je, ne samo članica svih međunarodnih organizacija, nego je postala i članica NATO saveza i daleko je najbolja kandidatkinja za učlanjenje u EU. Vlada je 7. Aprila ove godine usvojila informaciju o planiranim izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, a sva priča je bila oko uređenja biračkog spiska, kako su naveli, radi „vraćanja povjerenja građana u birački proces“. Po meni, tu treba da presudno utiče državljanstvo naših građana potpomognuto sa registrima o prebivalištu, koji nikako ne treba da služi za brisanje naših građana iz inostranstva iz biračkih spiskova.
POBJEDA: Što kaže međunarodna praksa?
GEGAJ: Evropski sud u Strazburu je veoma jasan u svojim odlukama kada je u pitanju glasačko pravo. Po njemu, ograničavanje prava glasa pojedinca može doći samo u izuzetnim situacijama, a kamoli kada su u pitanju isključenje bilo koje grupe ili kategorije građana. Moja poruka za donosioce odluka je da budu mudri i odgovorni i ne podliježu političkim ili pritiscima bilo koje druge vrste, već da dobro sagledaju posljedice njihovog djelovanja u korist nacionalnih interesa države Crne Gore.
POBJEDA: Nova izvršna vlast vrlo malo angažuje kadar iz redova manjinskih naroda. Da li ste iznenađeni takvim potezima nove većine?
GEGAJ: Iznenađen nijesam. Mislim da treba prema manjinama u Crnoj Gori imati puno više senzibiliteta. Uostalom, poznato je da se uređenje jedne demokratske države mjeri pravima manjinskih zajednica u njoj. Ako nijesu zadovoljni manjinski narodi tj. Albanci, Bošnjaci, Muslimani, Hrvati i drugi- nije dobro ni većinskom narodu.
Onda će bilo koja vlast, ova današnja ili sjutra neka druga, doživjeti osudu od strane demokratskih i svih progresivnih snaga u zemlji i međunarodnoj zajednici, I stvoriti nedemokratski imidž zemlje, što je veoma loše i sigurno niko ne priželjkuje tako nešto.
DPS kao građanska partija, u svom djelovanju, svih ovih godina, maksimalno se posvetila afirmaciji građanskog koncepta cjelokupnog društva Crne Gore. Svjestan da takav koncept nije moguće postići bez integracije manjinskih naroda; DPS, poštujući maksimalno prava manjina uključila je njihove predstavnike u svim organima i tijelima predstavljanja i odlučivanja u političkom i javnom životu zemlje. Zato smo upozoravali aktuelnu parlamentarnu većinu da slijedeći takvu praksu pokaže demokratski kapacitet u stvaranju sličnog ambijenta njegovanjem manjinskih prava.
POBJEDA: Kako ocjenjujete saradnju Vlade Crne Gore sa Opštinom Tuzi?
GEGAJ: Imali smo mogućnost da posredstvom medija čitamo izjave predsjednika Opštine Tuzi Nika Đeljošaja, koji je više puta naglasio da uopšte nije zadovoljan saradnjom sa Vladom Crne Gore. Da se primijetiti da je ovakav odnos Vlade sa Opštinom Tuzi i zbog činjenice što je u ovoj opštini na vlasti koalicija koja, osim Demokratske CG, u političkom smislu ne korespondira sa onom koja vrši vlast u državi. Najgore je to što zbog toga trpe građani Tuzi. Po meni, Opština Tuzi i Vlada moraju zajedno doprinijeti razvoju Malesije, pogotovo u naporima za otvaranje novih radnih mjesta, čime, osim poboljšanja standarda građana, ćemo i zaustaviti odliv stanovništva sa ovih prostora. Dakle, obaveza je svih da zajedno stvaramo nove razvojne prilike i gradimo bolju budućnost za građane Tuzi i cijele Crne Gore.
POBJEDA: Kakav odnos ima Glavni grad i gradonačelnik Vuković prema novoformiranoj Opštini Tuzi?
GEGAJ: Moram pohvaliti odnos koji ima Glavni grad Podgorica i njenog gradonačelnika dr Ivana Vukovića prema Opštini Tuzi. Podgorica je razvojni zamajac savremene Crne Gore, a gradonačelnik Vuković sa svojim saradnicima vodi Podgoricu u duhu razvijenih evropskih centara.
Nedavno je završen dio bulevara prema Tuzima, koji je i predstavljen kao simbol prijateljstva i posebne veze dvije opštine. Ubrzo se očekuje da će biti nastavljeni radovi na zaokruživanju puta Podgorica – Zatrijebač – Korita. Dakle: očigledno je da Glavni grad ostaje posvećen onome što je prioritetni razvoj ovog kraja i da će i ubuduće nastaviti partnerski odnos sa Opštinom Tuzi u realizaciji razvojnih projekata na ovom području.
Razgraničenje sa Kosovom je zatvorena priča
POBJEDA: Kako gledate na najavu Kosova čiji pojedini zvaničnici ponovo pominju razgraničenje sa Crnom Gorom?
Preporučeno
GEGAJ: Mislim da je to pitanje zatvoreno i završeno. Obije države su u svojim parlamentima ratifikovale proces razgraničenja. Uostalom, prihvaćene su granice koje su bile u bivšoj Jugoslaviji. Međunarodna komisija je tu granicu potvrdila, potpisali smo sporazum sa Kosovom u Beču. Danas je državi Kosovo stalo do regionalne stabilnosti, bržih evroatlantskih integracija i do ekonomskog rasta. Crna Gora i Kosovo su dvije prijateljske zemlje koje nemaju nijedno otvoreno pitanje. Uostalom, uspjesi koje je Crna Gora do sada ostvarila u integracionim procesima podsticaj su za čitav region, pa i za Kosovo. Hoću da vjerujem da će i sadašnja vlast u Crnoj Gori nastaviti da pruža punu podršku aktivnom učešću Kosova u regionalnim inicijativama.
