Video
To je za Pobjedu kazao Miloš Vukčević, advokat i profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Mediteran komentarišući nedavna događanja u parlamentu kojima je odgođen izbor novog sudije Ustavnog suda.
Naime, Milatović je u intervjuu za RTNK kazao da bi Crna Gora danas imala funkcionalan Ustavni sud da je „parlamentarna većina htjela da ima konstruktivan odnos prema Ustavnom sudu“. Kako je dodao, to što „nijesu izglasali dnevni red i nijesu htjeli da uđu u raspravu i dijalog u kontekstu prijedloga za sudiju“, vidi kao neodgovorno ponašenje.
“Nijesu uopšte htjeli da odlučuju o prijedlogu kandidata. Oni su pobjegli od svoje obaveze. Sada postoji pravna analiza da li su poslanici uopšte imali pravo da urade, da li su ugrozili ustavno pravo predsjednika države? Ostavljam tu debatu pravnicima. Ono što je rezultat cijele priče je neodgovorno ponašanje prema Crnoj Gori, Ustavnom sudu i evropskom putu”, rekao je Milatović, te dodao kako je očigledno da „parlametarna većina želi politički da kontroliše Ustavni sud“.
Pojašnjavajući što sve Ustav omogućava predsjedniku Crne Gore, Vukčević je ukazao da najviši zakonodavni akt države „jasno utvrđuje da predsjednik ima ustavno pravo i obavezu da predlaže dvoje sudija Ustavnog suda“.
“Ova nadležnost nije politička privilegija, već dio sistema podjele vlasti koji treba da obezbijedi punu funkcionalnost najvišeg čuvara ustavnosti. Uz to, Zakon o Ustavnom sudu dodatno precizira da je predsjednik formalni predlagač sudija i da Skupština razmatra njegov prijedlog”, naveo je Vukčević.
Jakov Milatović, FOTO: Stevo Vasiljević/Pobjeda
Zbog toga ističe kako je pravo predsjednika da njegov prijedlog dođe na razmatranje Skupštine „neposredno izvedeno iz Ustava i zakona“.
“Odbijanjem da se izglasa dnevni red sjednice na kojoj je trebalo da se razmatra prijedlog predsjednika za izbor sudije, Skupština faktički onemogućava izvršenje ustavnog prava i dužnosti predsjednika. Poslovnik Skupštine ne može biti tumačen tako da većini daje diskreciono pravo da blokira ostvarenje ustavne nadležnosti drugog državnog organa”, istakao je on.
Takođe je potcrtao kako pravila o utvrđivanju dnevnog reda „služe tehničkom uređivanju rada parlamenta, a ne derogiranju Ustava“.
Vukčević zbog toga ukazuje da je Ustav najviši pravni akt države, te da se svi zakoni i drugi propisi moraju usklađivati sa njim.
“Ako se poslovnička procedura koristi za sprečavanje izvršenja ustavnih ovlašćenja predsjednika države, takva praksa je suprotna načelu ustavne hijerarhije i saradnje grana vlasti. Dodatno, propuštanje da se izabere sudija Ustavnog suda, direktno ugrožava funkcionisanje tog suda, čime se krši i pravo građana na djelotvornu ustavnu zaštitu”, zaključio je Vukčević.
Preporučeno
Stavljanje na stranu odlučivanje o izboru sudije Ustavnog suda u trenutku kada ta institucija ima samo četiri od sedam sudija, otvara brojna pitanja ne samo o eventualnom donošenju odluka u takvom sastavu, već i koliko su te odluke ispolitizovane. A s obzirom na to da je sami izbor sudija uvijek u sjenci politike, teško da se i njihove odluke mogu posmatrati drugačije.
