STANDARD: Kako komentarišete formiranje vlade između PES-a, Demokrata, dijela manjinskih partija, i SNP-a sa ZBCG i da li će ova vlada moći da nastavi EU integracije i ako ne kakve će to posljedice imati po Crnu Goru?
Vukčević: U suštini to može zavisiti od toga koliko će ZBCG dobro slušati Zapad, a s druge strane koliko će oni koje Zapad sad forsira uspjeti da ZBCG, bez obzira na sve, predstavljaju kao bezazlenu partiju ili partiju koja se može kontrolisati dok god joj se daje dubina. Porazno je to iz više uglova: jedan je da smo nesposobni da se izborimo sa problemima i onda imamo situaciju što se naši političari ne pitaju puno u sopstvenoj zemlji (stalno treba neko spolja da nam govori što da radimo – što je u ovim uslovima i dobro – a uzrok je što decenijama najbolji ne dolaze na vrh). S druge strane dubina koja im se daje je u stvari najveći kancer društva – partitokratija. Paradoks je i taj što je to sve u suprotnosti sa agendom PES-a i obećanjima njihovih lidera. Puna su usta svima stručnjaka, a zarad svoje političke karijere spremni su na pakt bilo koje vrste i pogaziti sve svoje ideale i principe.
Čovjek može da vjeruje u nesto pogrešno i da se popravi kad uvidi da postoje bolje vrijednosti. Čovjek, takođe, može da vjeruje u nešto ispravno i da se pokvari jer se samozavaravao (najbolji prevaranti prema naučnim istraživanjima su oni koji se samozavaravaju). I čovjek moze jednostavno biti vrijednosni pragmatik. Pragmaticima u politici je normalno mijenjati ključne vrijednosti da bi se održali na vlasti.
Jedno je što čovjek priča, a drugo je što čovjek radi. Ja sam naučen kroz svoju struku da pratim oboje, a da vjerujem tome što neko radi.
Standard: Izglasavanjem Vlade u posljednjem trenutku, premijer Spajić je odložio popis, kako komentarišete odluku opozicije o bojkotu?
Vukčević: Popis je svakako dobro odložiti zbog nedostatka menadžerskih i operativnih kvaliteta tog procesa. Ako ne možemo na jednostavan način provjeriti podatke iz popisa onda je to loš proces i ostavlja prostor da se rađa sumnja u validnost istog. Moraju biti obezbijeđeni instrumenti provjere unosa validnosti podataka, da svaki građanin može provjeriti da li je njegov iskaz unesen tačno.
Možemo poslati sms, email ili pismo svima kada podaci budu konačno uneseni i tako pojednostavimo kontrolu. Osim toga, potrebno je i da sami softver bude podložan kontroli, uz nužnost da u popisnim komisijama kao članovi budu i drugi ljudi – ne samo predstavnici vlasti. Uz sve to, u proces obuke popisivača mora postojati mogućnost kontrole i nadgledanja kvaliteta rada popisivača.
Bojkot moze da bude jedan od odgovora na ovaj problem, međutim, odlaganje i konkretni predlozi kako da se proces učini transparentnim i da građani imaju povjerenja u njega je bolja opcija.
Popis će se vjerovatno odložiti i ne znam da li će period odlaganja biti dovoljan da se uspostave standardi. Nikom nije u interesu da se popisnim podacima ne može vjerovati i da se sljedećih 10 godina vraćamo stalno na to da podaci nisu odraz realnog stanja.
Niko ne bježi od popisa već od manipulacije njime i njegove zloupotrebe kojoj prethodi mogući netačni unos podataka ili davanje iskaza koji nisu plod slobodnog izražavanja.
Standard: Da li vlada koja je izglasana može potrajati pun mandat i koliko po vašem misljenju može izdržati u ovakvom sastavu?
Vukčević: Tu niko nikome ne vjeruje i imaju istoriju odnosa koja daje mogućnost predviđanja da će biti sabotaže, pasivne agresije kroz guranje veće agende.
U svakoj društvenoj živoj vrsti neizbježno se pojavljuju varalice ili slobodni jahači. Oni se ponašaju sebično i ništa ne doprinose dobrobiti veće društvene grupe. Ja mislim da su političari, kao naši, slobodni jahači demokratskog društva.
Svaka društvena interakcija, a posebno politička je upravljanje utiskom. Licemjerje je rješenje slobodnog jahača za problem kako podržati altruističke vrijednosti dok se ponašaju sebično. Imamo dokazana ponašanja od trenutnih političara koji čine vlast da im je teško vjerovati u međuljudskim odnosima. Ponavljana ponašanja čine reputaciju i to čini vjerovatnim ponašanja koja su manipulativna, arogantna i pasivno agresivna.
To su ljudi koji će na svaki način pokušati izbjeći kritičku misao i odgovornost – ili kroz obmanjivanje, ili kroz nepojavljivanje ili kroz jednostrano donošenje odluka unaprijed pripremljenim od interesnih grupa. Vlada nije privatna firma i obaveza svih nas je da ih podsjećamo na svaku riječ i da ukazujemo na svaku akciju koja nije u skladu s tim.
Standard: Kako komentarišete odustvo reakcije predsjednika Milatovica na otvoreno miješanje Srbije u popis i formiranje Vlade, dok javno proziva ambasadore zapadnih zemalja za isto?
Vukčević: Nekonzistentno ponašanje i strah da mu se prirodni partneri ne naljute. Reakcije je na kraju i bilo ,ali je zakašnjela. Kao i u vezi sa Dodikovom izjavom. Tek juče je rekao nešto o tome. Izgleda mi da je odgovorio u stilu: “Ne želim da se miješam u SVOJ posao.”
Standard: S obzirom da prema pisanju medija i konsitutenata buduće vlade program Evropa sad 2.0 niko nije vidio, koliko je njegova realizacija u kratkom roku realna i da li je to sve bio marketinški trik upućen biračima, i ukoliko uopšte bude realizovan da li će kako tvrde ekonomski analitičari imati pogubne posljedice po penzioni sistem u Crnoj Gori?
Vukčević: Da bi nešto mogli da realno ocijenimo moramo imati brojke, uporedne analize, prakse iz svijeta. U suprotnom to je marketinški trik.
Kad dođu planovi, akcije i realne, a ne nominalne brojke možemo dati neki sud.
U ekonomiji nominalne vrijednosti se mjere apsolutnim jedinicama ili količinama novca – npr. nominalna plata je sad nekome 800 eura. Realne veličine se uvijek mjere u odnosu na proizvode i usluge koje može dobiti za taj nominalni iznos. Pitanje rasta plate je pitanje stvarne razlike u dobrima i uslugama koje sada možete kupiti za 800 eura u odnosu na period prije godinu ili dvije godine.
Ako se sve planira uraditi iz duga to nije stvaranje nikakve nove vrijednosti i doprinosi rastu nominalnih veličina na uštrb realnih. Osim spekulativnih poteza nismo još uvijek vidjeli realne poteze koji povećavaju proizvodnju nasuprot zaposlenosti koja je posljedica, a ne cilj po sebi.
Ponašanja koja kodiramo do sad jesu upravo ta: populizam, marketing, obećanja.
Ja ne mislim da je sve to realno u kratkom roku.
Sporadično se čuje od nekih ljudi da je Evropa sad 2.0 inspirisana Dejvidom Kardom nobelovcem ekonomije. Naravno, nigdje se to javno ne pominje od strane gospodina Spajića. Kad se objavi i naučna pozadina i iscrtan plan kako će se djelovati u ekonomiji profesionalci će imati svoj odgovor i tražiće odgovornost.
Preporučeno
Da bismo preduprijedili moguće štetne posljedice, činićemo ono što možemo da se one ne dese – za početak pratiti i kontrolisati rad Vlade. I još i više radićemo na tome da ih držimo odgovornim za sve što rade.
Video