“Događaji u Pivi i Velici istorijski su rasvijetljeni. Zna se šta se dogodilo, ko su počinioci; zna se koliko je žrtava, čak i ko su žrtve; znaju se istorijske okolnosti pod kojima je zločin počinjen”, ističe Vukotić.

Ovdje nema ničeg sakrivenog, nema čak ni dugoročne politike istih Demokrata, kazao je Vukotić.

“Nije riječ o obilježavanju, čak ni o pijetetu prema žrtvama od strane Demokrata, već o dizanju pompe jer treba neko da ode da se slika i pokupi jeftine političke poene”, rekao je Vukotić.

Demokrate smatraju, objašnjava Vukotić, da bi ova rezolucija trebalo da bude vrsta revanša za Srebrenicu i da zbog usvojene Rezolucije o Srebrenici, Bošnjačka stranka neće imati nikakvog prava da ih odbije.

“Isto se krilo i iza pokušaja da ponovo stave na tapet Skupštine Njegošev rođendan kao praznik kulture, što im nije uspjelo u vrijeme mandata prošle Vlade upravo zbog protesta Bošnjačke stranke”, naglašava Vukotić.

Tačno je, kaže, da nije suđeno nikome za genocid u Velici i Pivi.

“Nije suđeno jer po tada važećim zakonima to nije moglo da se pravno okarakteriše kao genocid”, ističe Vukotić.

Takođe, u to vrijeme, unutrašnja politika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije širila je bratstvo i jedinstvo i trudila se da previše ne govori o bolnim lokalnim događajima, već je od društva očekivano da to prevaziđe kako bi se ostvarila saradnja i suživot naroda Jugoslavije.

Sve se zna, nije se ćutalo 70 godina

“Niko ne kaže da nešto treba da se zaboravi, jer ti zločini nijesu zaboravljeni, već suprotno. Postoje ljudi kojima je neko stradao, SFRJ je obilježila te događaje postavljanjem tabli. Niko nikome nije branio da o tome govori… Na Cetinju je 2011. objavljena knjiga “Zapisi o Velici i Veličanima” Branka Jokića, postoji i monografija o tome… Ali, nije moralo da se tome daje publicitet iz politikantskih razloga kao danas”, kazao je Vukotić.

Danas, kaže, imamo klasičnu dezinformaciju da se o tome ćutalo 70 godina što nije istina.

Prekić: Obmana javnosti i pokušaj umanjenja štete

I istoričar Adnan Prekić saglasan je da poslanici Demokrata danima otvaraju priču o zločinu u Velici, “pokušavajući da umanje štetu u svom biračkom tijelu zbog glasanja o Srebrenici”.

On je ponovio za Gradski portal ranije izrečene stavove na Tviteru da u podsjećanju na “tako stravične zločine nema ničeg spornog, ali da je u ovom prijedlogu riječ o zloupotrebi žrtava i obmani javnosti da je zločin nepoznat i da za njega niko nije odgovarao”.

Prekić je podijelio i arhivska dokumenta koja svjedoče o tome da su počinioci ovih zločina osuđivani, kao i da su žrtve popisane.

Demokrate: Priznati sve zločine na ovim prostorima

Podsjetimo, poslanici Demokratske Crne Gore Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Zdenka Popović i Dragan Krapović su 17. jula, tačno mjesec nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, podnijeli Skupštini Predlog rezolucije o genocidu u Pivi i Velici.

U obrazloženju Predloga rezolucije, Demokrate su navele da je ,,prema nepobitnim dokazima, od strane istih nacifašističkih formacija na prostoru Pive, početkom juna 1943. godine, monstruozno i neselektivno ubijeno oko 1.290 civila, među kojima oko 550 djece; a u Velici, 28. jula 1944. godine, oko 550 civila, među njima djeca i ostarjela lica”.

Istraživanja o zločinima počinjenim u Pivi i Velici, smatraju Demokrate, decenijama unazad nijesu bila sprovodena u mjeri u kojoj žrtve ovih nepočinstava i načini njihovih stradanja zaslužuju, a svakako je aktivnost državnih ustanova i inistitucija u ovome bila nedovoljna i neadekvatna.

Teško je shvatljiva činjenica, ističu predlagači rezolucija, da nijedan počinilac zločina nije zbog tog nedjela izveden pred bilo koji domaći ili međunarodni sud.

Sve zločine koji su se desili na ovim prostorima treba priznati. Pomirenja nema bez suočavanja sa prošlošću — smatraju u partiji čija je misija, kako su više puta istakli, da miri Crnu Goru.

Knežević: Zakašnjela inicijativa i pokajništvo zbog glasanja o genocidu u Srebrenici

Poslanici Demokratskog fronta nijesu podržali predlog Demokrata upravo zbog njihove podrške Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević ranije je predlog Demokrata ocijenio kao zakašnjelu inicijativu ,,koja sadrži elemente pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici” i dodao da se u DF-u neće baviti nikakvim inicijativama koalicionih partnera dok se ne riješi politička kriza.

Rezolucija o genocidu u Srebrenici je usvojena u Skupštini Crne Gore 17. juna, sa 55 glasova za, uključujući i glasove svih poslanika Demokrata.

Kada se, nakon toga, glasalo za smjenu tadašnjeg ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića jer je relativizovao genocid u Srebrenici, Demokrate su bile uzdržane.