Video
„Zato se ne može prihvatiti pristup prema kojem bi Crna Gora prije članstva u Evropskoj uniji prihvatila hrvatsko viđenje kopnene granice, dok bi se razgraničenje na moru ostavilo za kasnije. Kopneno i pomorsko razgraničenje su neposredno povezana pitanja. Hrvatski ministar dobro zna da položaj kopnene granice na obali utiče na polazište prilikom pomorskog razgraničenja, te da bi prihvatanjem takvog stava Crna Gora sama sebe dovela u nepovoljan položaj prilikom razmatranja granice na moru“, kazao je Vuksanović, saopšteno je iz Kancelarije za odnose sa javnošću Predsjednika.
Vuksanović je poručio da je zbog toga, sa stanovišta Crne Gore, važno da pitanje razgraničenja bude cjelovito razmotreno pred međunarodnim sudom ili arbitražnim tribunalom.
Vuksanović je naglasio da se i ostala otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske mogu trajno riješiti samo kroz ravnopravan dijalog, uzajamno uvažavanje i spremnost obje strane da razmotre argumente i legitimne interese druge države.
„Crna Gora ne izbjegava razgovor ni o jednom otvorenom pitanju. Međutim, rješavanje tih pitanja ne može se zasnivati na jednostranom ispostavljanju zahtjeva“, poručio je Vuksanović.
Dodao je da je Crna Gora spremna da preuzme svoj dio odgovornosti i doprinese rješavanju svih otvorenih pitanja, ali da istovremeno očekuje isti nivo odgovornosti i konstruktivnosti od Hrvatske.
„Evropski integracioni proces treba da podstiče saradnju i pronalaženje obostrano prihvatljivih rješenja“, kazao je Vuksanović.
On je ocijenio da je posebno neobično da se sada određuju rokovi do kada Crna Gora mora riješiti pojedina bilateralna pitanja, samo nekoliko dana nakon što je upravo na zahtjev Hrvatske iz zaključaka Evropskog savjeta uklonjena vremenska odrednica za završetak crnogorskih pristupnih pregovora.
Preporučeno
„Princip ne može biti da rokovi nijesu poželjni kada se odnose na evropski napredak Crne Gore, a da postaju obavezujući kada ih jednostrano određuje Hrvatska. Crna Gora želi da sva otvorena pitanja riješi u prijateljskom duhu sa Hrvatskom, ali spremnost na dijalog ne znači spremnost na jednostrane ustupke, kao što ni posvećenost evropskoj budućnosti ne podrazumijeva odricanje od legitimnih državnih interesa“, zaključio je Vuksanović.
