Video
Zenović je za Portal TV E rekao da je još prije godinu dana, ideja da Crna Gora za šest mjeseci dobije IBAR, a zatim u jednoj godini zatvori deset pregovaračkih poglavlja, zvučala politički nemoguće.
“Danas je to činjenica. Upravo zato pitanje da li je realno da Crna Gora završi sve obaveze i zatvori pregovore sa Evropskom unijom do kraja 2026. više nije pitanje ambicije, već kredibiliteta i kontinuiteta.“
Podvukao je da proces pristupanja nikada nije bio puka administrativna vježba, već duboko politički i institucionalno zahtjevan proces.
“Zatvaranje pregovaračkih poglavlja predstavlja političku odluku, zasnovanu na detaljnim tehničkim procjenama, koju formalno potvrđuje Evropska komisija, a jednoglasno odobravaju države članice. Upravo zato Crna Gora danas vodi pregovore paralelno u svim oblastima, s jasnim ciljem – da pred svaku međuvladinu konferenciju ima spreman, vjerodostojan paket poglavlja za političko zatvaranje”, naveo je on.
Istakao je da je do sada privremeno zatvoreno 13 od ukupno 33 poglavlja, uključujući Poglavlje 32 – Finansijski nadzor i Poglavlje 5 – Javne nabavke, oba iz Temeljnog klastera, naglašavajući njihov sistemski značaj.
“Riječ je o oblastima koje direktno mjere sposobnost države da upravlja javnim finansijama, obezbijedi transparentnost i spriječi sistemsku korupciju. Njihovo zatvaranje nije simbolično – ono potvrđuje institucionalnu zrelost sistema i spremnost za završnu fazu pregovora”.
Zenović je posebno istakao da su poglavlja iz Temeljnog klastera i dalje ključna osa pregovora.
“Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava i Poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost i dalje su centralna osa pregovora i ostaju pod pojačanom pažnjom do samog kraja. Ovdje se ne broje zakoni, već rezultati: nezavisno i efikasno pravosuđe, borba protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, zaštita temeljnih prava i sloboda medija – i bilans rezultata pravosnažnih presuda, dakle potvrda da sistem vladavine prava funkcioniše”.
Govoreći o tehnički i finansijski najzahtjevnijim oblastima, Zenović je rekao da je riječ o ozbiljnim i dugoročnim obavezama države.
“Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene i Poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika su poglavlja koja ne traže samo političku volju, već ozbiljne administrativne kapacitete, stručnost, dugoročna ulaganja i dosljednu primjenu evropskih standarda u praksi – od upravljanja otpadom i voda, do kontrole lanca hrane i pitanja javnog zdravlja”.
Zenović je podvukao da jedan od ključnih izazova završnice pregovora ostaje prevođenje i puna primjena pravne tekovine Evropske unije, uz jačanje administrativnih kapaciteta na svim nivoima.
“Riječ je o procesu koji ne završava usvajanjem propisa, već njihovim razumijevanjem i primjenom u svakodnevnom radu institucija. Uprkos složenosti tog zadatka, uvjeren sam da će i ovaj segment procesa biti u potpunosti adresiran kroz institucionalno jačanje, ciljanu tehničku podršku i jasnu političku odgovornost”.
Govoreći o političkom kontekstu, istakao je da se dodatni zamah očekuje tokom predsjedavanja Kipra, a potom Irske Savjetom EU, uz jasnu poruku iz Brisela.
“Ne traži se formalno zatvaranje poglavlja, već trajna, održiva i nepovratna primjena reformi. S druge strane, svijest svih 27 država članica o važnosti evropske budućnosti Crne Gore, ne samo za nas nego i za region i za samu Evropsku uniju, mora biti unisona”.
Na kraju je Zenović naglasio da Crna Gora danas ima kapacitet da u toku ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i do kraja 2026. ispuni sve obaveze za članstvo.
Preporučeno
“Ali završnica procesa zahtijeva najviši stepen odgovornosti. Evropske integracije nijesu projekat jedne vlade niti jednog mandata – one su test zrelosti institucija, političke kulture i sposobnosti države da preuzme punu odgovornost ravnopravnog članstva u Evropskoj uniji”, zaključio je Zenović u razgovoru za Portal ETV.
