Prema njenim riječima, nesumnjivo je neka vrsta nove strategije proširenja potrebna, a pogotovo ona koja ima jasan plan i mjere pristupanja za one koje već duže vrijeme pregovaraju o članstvu u Evropskoj uniji i koje su zapele u jednoj vrsti čekaonice, u kojoj je entuzijazma sve manje, a frustracija sve više.
„Ovim je EU poslala poruku da je svjesna da dio odgovornosti za revitalizaciju procesa proširenja leži i na njoj samoj, da Zapadni Balkan nije zaboravljen, i da smo joj, naprotiv, potrebni, a pogotovo u kontekstu novih geopolitičkih zbivanja na tlu Evrope i mogućnosti širenja jačeg uticaja trećih aktera, koji željno iščekuju da se taj vakuum isprazni kako bi oni diktirali trendove u ovom dijelu Evrope, a ti trendovi nam neće donijeti potrebne demokratske standarde“, smatra Zindović.Stava je i da EU prepoznaje i rastuće probleme na Zapadnom Balkanu i svoju odgovornost da utiče proaktivnije na njihovo rješavanje, kako stvari ne bi izmakle kontroli.
„Ipak, koliko god novi planovi EU za proširenje bili kvalitetni a podsticajna klima dobra, ukoliko naiđu na zatvorena vrata, nerazumijevanje ili otvoreno sabotiranje kod naših ključnih donosilaca odluka, što je do sada bio slučaj, nema tog saveza, partnera ili prijatelja koji će nas primiti u svoj zagrljaj tako nedovršene, nereformisane i nekredibilne“, ističe Zindović.
Vladavina prava eliminacioni ispit
Prvi stub novog plana proširenja odnosi se na približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU.
Zindović objašnjava da je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen apostrofirala da bi upravo ta vrsta približavanja Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU trebalo da se odvija simultano sa snaženjem zajedničkog regionalnog tržišta, što je i recept za ekonomsko jačanje regiona i privlačenje (povjerenja) investitora, te, kako kaže, pravljenja ovog regiona poželjnim mjestom za život.
„Dobra je poruka da bi se zemlje Zapadnog Balkana mogle eventualno priključiti jedinstvenom digitalnom tržištu u nekim sferama, kao što je sajber bezbjednost, elektronska trgovina, pojednostavljena trgovina robom, olakšana plaćanja i sl. Međutim, vjerujem da su ove stvari nama, nažalost, jako daleko, i da ipak prije svega fokus moraju biti domaći zadaci iz oblasti vladavine prava“, objašnjava Zindović.
Sagovornica Analitike ističe da je vladavina prava eliminacioni ispit, odnosno bez polaganja tog ispita, naglašava Zindović, nema ni digitalizacije, ni zaštićene i oživljene ekonomije, ni zdravog ambijenta, ni zdrave tržišne utakmice, a ni ukupne demokratizacije ni evropeizacije društva.
„EU je u tom smislu, koliko god dobronamjerna, toliko i dalje stroga. To znači da je loptica i u našem dvorištu, da smo mi ti koji moramo ozbiljno i sistemski pristupiti reformama i odraditi naš dio posla koji je zacrtan u kriterijumima za članstvo, a na čije zaobilaženje EU ne želi i neće da žmuri“, naglašava Zindović.
Na kraju krajeva, navodi Zindović, koliko god bilo pozitivno i podsticajno za naše države da im se omogući pristup ovim oblastima, i dalje ostaju otvorena pitanja – pod kojim uslovima, sa kojim planom, i kojim redom će ovim benefitima pristupati države sa različitim stepenom napretka u pregovorima.
„Da li će se princip regate primijeniti i dosadašnje reforme pojedinačno vrijednovati, ili će se čekati na one koji su relativno skoro ušli u proces pregovora? Međutim, bez funkcionalne vladavine prava je bespredmetno razgovarati u napretku u drugim oblastima, pa i u ekonomiji, polju na kojem već dugo nazadujemo“, kaže Zindović.
Otvoreni Balkan ne može donijeti ništa dobro
Kad je u pitanju produbljivanje ekonomske saradnje, sagovornica Analitike smatra da je najbolji način za to zajedničko regionalno tržište i Berlinski proces, koji ima podršku svih zemalja Zapadnog Balkana, ali i država članica, i koji, ukoliko se uspješno i do kraja revitalizuje, može donijeti mnogo našem regionu.
„U tom sistemu postoje mehanizmi monitoringa, kapaciteti, jasni principi i prije svega, jasne namjere. Svako udaljavanje od ovih mehanizama, i hodanje neprokrčenim i netestiranim, potencijalno opasnim paralelnim stazama, poput Otvorenog Balkana, koji je obavijen ogromnim velom nepoznanica, ne može Crnoj Gori donijeti ništa dobro“, ističe Zindović.
EU se mora, kako napominje sagovornica Analitike, jasnije odrediti prema ovoj inicijativi i zauzeti stav u kojem će, ili jasno osuditi nastavak zagovaranja ove inicijative, ili je inkorporirati u sopstvene politike, gdje će biti u poziciji da diktira sopstvena pravila igre nad kojima ima punu kontrolu.
Vlada svjesno prokockala istorijsku priliku
Treći dio inicijative odnosi se na ubrzanje fundamentalnih reformi, koje su u Crnoj Gori na čekanju duži vremenski period.
Crna Gora je, smatra Zindović, u nekoliko navrata propustila da iskoristi priliku i da snažan zamah procesu pregovora, a pogotovo u ljeto prošle godine, kada je za to imala istorijsku priliku, i koja je, kako navodi, svjesno prokockana od strane Vlade.
„Godinu kasnije, imamo poruke ohrabrenja za Ukrajinu i Moldaviju, koje u ionako teškim uslovima pokazuju veću i iskreniju posvećenost EU integracijama od nekadašnjeg lidera u pregovorima – Crne Gore, što je, posle 11 godina pregovora, snažan šamar“, podvlači Zindović.
Prema njenim riječima, politička nestabilnost, pravna nesigurnost i onemogućavanje nesmetanog funkcionisanja institucija, uz bahaćenje političkih partija na različitim osnovama i već nepodnošljivu dnevnu trku za sitnim poenima koju trče nosioci vlasti, srozali su kredibilitet Crne Gore kod EU i partnera.
„Biće potrebno mnogo rada, truda, napora i istinske volje da Crna Gora krene pravim putem. Nažalost, odavno je počela da blijedi ona liderska etiketa koju je Crna Gora imala, a sada štafetu predaje državama sa istočnog krila Evrope, koje su znale kako da iskoriste podsticajnu klimu i okrenu je u svoju korist, te da se posvete uvođenju kvalitativnih promjena u njihova društva“,smatra Zindović.
Poenta u tome na koji način trošimo fondove EU
Na pitanje u kojoj mjeri povećanje resursa koje dobijamo od EU može dovesti do našeg bržeg napretka u procesu pristupanja, Zindović napominje da nije poenta u tome koliko fondova dobijamo, već koliko možemo da ih povučemo i kako njima raspolažemo, na koji način ih trošimo i pravdamo.
„Crna Gora je i do sada, u nekoliko slučajeva neadekvatno planirala ta sredstva, pa su neka sredstva čak bila i povučena od strane EU i država članica. Time su na gubitku bili građani i građanke. Dakle, primarno je stvaranje uslova u kojima će se ova sredstva znati povući i domaćinski trošiti, u kojima će se snažiti i aktivirati svi raspoloživi kapaciteti za te poslove, i u kojima će se graditi povjerenje sa EU, a što će onda voditi i ka uvećanju tih sredstava“, objašnjava Zindović.
CG i dalje u najboljoj poziciji da odblokira pregovore
Sagovornica Analitike ukazuje i da izbornim listama u fokusu kampanje za predstojeće parlamentarne izbore nijesu evropske integracije.
„To je, između ostalog, i jedan od rezultata medijskog monitoringa parlamentarnih izbora, koji CGO sada već tradicionalno vrši. Spoljnopolitički prioriteti su ostali u zapećku kampanje, a vidimo da se partije ‘razbacuju’ predizbornim obećanjima i demagoškim istupima, koji u fokus stavljaju ekonomiju, socijalne politike, neodgovorno se igrajući sa legitimnom željom građana i građanki da imaju dostojanstven život“, navodi Zindović.
Ipak, kako dodaje, čvrsto vjeruje da je Crna Gora i dalje u najboljoj poziciji, u odnosu na ostale države regiona, da odblokira pregovore sa EU, da uhvati zalet i da oživi ovaj proces.
Preporučeno
„Za to nam je neophodna prevashodno politička volja novih vlasti, ali i inkluzivne i odgovorne politike, hrabri i posvećeni donosioci odluka, koji su spremni da prihvate kritiku, preuzmu odgovornost, i da se vode državnim interesom Crne Gore, njenom evropskom perspektivom i evropskim vrijednostima a ne sitnosopstveničkim interesima“, zaključuje Zindović.
Video