Video
STANDARD: Kakve su vaše ocjene za proteklu 2023. godinu u političkom smislu, dobili smo slučajnog predsjednika, novu vladu, koji su za vas politički najupečatljiviji momenti u 2023. godini?
Zirojević: Iza nas je, u političkom smislu, veoma dinamična 2023. godina. Imali smo, dakle, 3 izborna ciklusa na državnom nivou, prvi i drugi krug predsjedničkih izbora i vanredne parlamentarne izbore. Na predsjedničkim izborima smo dobili slučajnog predsjednika koji je to, nažalost, ostao i do dan danas i koji svojim ponašanjem, umjesto da predstavlja Crnu Goru, on je bruka.
Ovu tezu ne treba mnogo argumentovati, dovoljno je samo podsjetiti na one mučne scene iz Beograda od kojih se većini građana i Crne Gore i Srbije prevrtao želudac i momenta kada je neki od stranih zvaničnika od predsjednika Crne Gore mislio da je ministar poljoprivrede Srbije. Kamo sreće da jeste tako ali, nažalost, mi smo zaglavili sa slučajnim predsjednikom koji je, nekim čudom, sebi utuvio u glavu da je samostalno, na osnovu svoje harizme, osvojio 220.000 glasova, a ne usljed činjenice da su ga, osim partije kojoj pripada, podržale i gotovo sve partije tadašnje parlamentarne većine.
S druge strane, nakon dugog čekanja, dobili smo i novu Vladu čiji je prvi korak bio korak ka uspostavljanju dijaloga sa opozicijom u vezi sa popisom stanovništva. Rasplet te situacije u kojoj su ispoštovani svi zahtjevi opozicije doveo je do uspostvljanja određenog stepena povjerenja što moramo pozdraviti i pohvaliti. Pa ipak, sada, kada usvajamo budžet za 2024. godinu, vidimo dosta manjkavosti, dosta nespremnosti za razgovor što za krajnji rezultat ima činjenicu da su nam sindikati prosvjetnih radnika i uprave i pravosuđa na ulici, protestujući za svoja prava dogovorena Granskim kolektivnim ugovorom.
I na kraju, iako smo, od konstituisanja imali veoma buran i dinamičan rad u Parlamentu, uspjeli smo da djelimično otkočimo evropski put Crne Gore. Uz konstruktivnu ulogu opozicije, našim glasovima, izabrali smo i 7. sudiju Ustavnog suda čime smo ovu instituciji doveli do pune funkcionalnosti, kao i troje preostalih članova Sudskog savjeta. Opozicija je, za razliku od onih koji su na toj poziciji bili do 2020. godine, pokazala da su joj državni interesi i evropska agenda iznad uskopartijskih.
STANDARD: Prethodnih dana bilo je govorkanja o potencijalnoj saradnji SD-a i SDP-a, da li je ta saradnja moguća i šta SD očekuje u budućnosti od te saradnje ako do nje dođe?
Zirojević: Da li je saradnja između dvije partije moguća, ukoliko do toga uopšte i dođe, odlučiće nadležna partijska tijela, tj. glavni odbori i jedne i druge partije. Ono što, u ovoj priči, vidim kao pozitivno jeste činjenica da SD pokazuje potencijal da okuplja i da SD postaje poželjan partner za saradnju. Kao jedina socijaldemokratska partija koja ima parlamentarni status, svjesni odgovornosti da sačuvamo i ojačamo socijaldemokratsku ideju, u tom kontekstu spremni smo da, u mjesecima pred nama, povlačimo i konkretnije poteze.
Kada je ova tema u pitanju, najmanje je važno, ako mene pitate, šta je to što SD može da dobije ili očekuje. Mislim da od ukrupnjavanja političke strukture koja bi se okupila oko SD-a interes ima država Crna Gora i sve građanski opredijeljene građanke i građani. Ono o čemu, ukoliko do realizacije ove ideje dođe, moramo voditi računa jeste da dogovor pravimo na realnim osnovama, u skladu sa aktuelnom političkom situacijom.
STANDARD: Sve su češći nastupi Andrije Mandića u kojima javno govori o izmjenama Ustava i izjednačavanju crnogorskog i srpskog jezika. Da li je tako nešto moguće i izvodljivo u 2024. godini?
Zirojević: Ustav se, na način koji se pominje od jednog dijela parlamentarne većine ne može mijenjati i tu su stvari veoma jasne. Ne postoje dopune Ustava i bilo kakav pokušaj tog tipa, čak i kada bi se realizovao, morao bi pasti na Ustavnom sudu.
Jedini moguć način za promjenu Ustava u ovom dijelu jeste postizanje dvotrećinske većine u Parlamentu, što definiše Član 155 samog Ustava, nakon čega bi se morao organizovati referendum na kojem je potrebno dobiti tropetinsku većinu za promjenu Ustava, što definiše Član 157 Ustava. U ovom trenutku, takav razvoj događaja mi ne djeluje realno.
STANDARD: Čini se da se bivšem DF-u žuri da uđe što prije u Vladu, da li ignorisanje opasnih izjava Andrije Mandića znači da ostali činioci vlasti misle ono što Mandić javno iznosi?
Zirojević: Jasno je da im se žuri i to uopšte ne iznenađuje – poenta boravka u vlasti jeste da imate jedan njen dio i da upravljate određenim resorima u Vladi na način da ćete u istoj imati ministre. Ovo što sad imamo je, rekao bih, neko prelazno rješenje koje je partijama bivšeg DF-a u startu odgovaralo, jer su dobili predsjednika Skupštine, ali je sada već situacija drugačija i oni u što kraćem roku žele da dobiju više, tj. ono što im je obećano.
Veoma je opasno što predstavnici tzv. „građanskih partija“ unutar parlamentarne većine ćute na opasne izjave, ne samo Andrije Mandića, nego i brojnih drugih funkcionera koalicije ZBCG. Neki od njih su, siguran sam, u potpunosti saglasni sa tim izjavama, a neki drugi, vjerujem u to, prije biraju da ćute i ne talasaju, kako ne bi izazvali probleme unutar same koalicije. Mislim da taj pristup nije dobar i da državni interes ne smijemo podrediti bilo kojem interesu, a pogotovo ne partijskom.
STANDARD: Da li je održivo trenutno koaliciono stanje između PES-a, Demokrata, dijela manjima i bivšeg DF-a i da li će 2024. godina donijeti dodatnu političku nestabilnost?
Zirojević: Koliko u ovom trenutku mogu da vidim, ta koalicija stabilno funkcioniše i nema nekih značajnijih iskakanja. Čak i ako smo imali priliku da, od strane nekog od predstavnica parlamentarne većine, čujemo određene kritike na, recimo, prijedlog budžeta, svi oni su najavili da će isti podržati i ta podrška je sasvim izvjesna.
Dakle, ne očekujem da se oni spore oko predlaganja i usvajanja zakonskih rješenja, pogotovo ukoliko usvoje budžet za koji, veći dio njih ima brojne primjedbe.
Ono što može dovesti do političke nestabilnosti unutar parlamentarne većine i same Vlade jeste dinamika realizacije dogovorenog ulaska partija bivšeg DF-a u Vladu. Premijer Spajić će se, od početka naredne godine, zasigurno suočiti sa sve jačim pritiscima u ovom smislu, a samo je pitanje u kojem će trenutku, ukoliko do toga ne dođe, bivši DF početi da bude destruktivan, kao što smo navikli da bude.
STANDARD: Da li očekujete dodatnu polarizaciju unutar CG nakon objava rezultata popisa i novu ofanzivu crkve Srbije sa dodacima drugih srpskih službi sve zbog ispunjavanja njihovih ciljeva dodatne nestabilnosti i udaljavanja Crne Gore od EU?
Zirojević: U godinama koje su iza nas smo, nažalost, vidjeli da ta ofanziva nikada nije ni prestala, da je Srbija i te kako prisutna u političkom životu Crne Gore, kako javno, sa političkog nivoa, tako i tajno, sa ovog obavještajnog o kojem govorimo. Veoma je moguće da, a pogotovo ukoliko ne budu zadovoljni rezultatima popisa, te aktivnosti budu intenzivirane i da se Crna Gora pokuša dodatno polarizovati. Vidjeli smo u prethodne 3 godine da to uopšte nije teško i danas, nažalost, imamo situaciju da je Crna Gora nikad podjeljenija i posvađanija.
Ono što mora biti zadatak svih nas koji želimo dobro ovoj državi, ma kako se izjašnjavali, jeste da podjele u Crnoj Gori svedemo na najmanji mogući nivou. Popis stanovništva će se završiti, daće rezultate i ja zaista mislim da, nakon što zaokružimo tu priču, svi zajedno moramo početi da se bavimo konkretnim stvarima – evropskim putem Crne Gore i poboljšanjem životnog standarda svih građanki i građana.
Preporučeno
