Video
Ali, to je i stranački pristup novog predsjednika tog tijela, opozicionog Republikanca Majka Džonsona što je direktan izazov za Demokrate i predsjednika SAD Džozefa Bajdena.
Odstupajući od normi, Džonsonov paket je zahtijevao da se hitna pomoć Izraelu nadoknadi smanjenjem državne potrošnje na drugim mjestima.
Bajden je rekao da će staviti veto na taj zakon.
Džonson je rekao da će taj republikanski paket pružiti Izraelu pomoć potrebnu da se odbrani, oslobodi taoce koje drži Hamas i iskoreni militantnu palestinsku grupu Hamas, ali da radi i na „obezbjeđivanju odgovorne potrošnje i smanjenju veličina savezne vlade“ SAD.
Demokrate su rekle da bi taj pristup samo odložio pomoć Izraelu. Lider većine u Senatu, Demokrata Čak Šumer, upozorio je da taj „zapanjujuće neozbiljan“ zakon nema šanse u Senatu, gornjem domu Kongresa.
Taj prvi značajni zakonodavni napor u Kongresu da se podrži Izrael u ratu je daleko manji od Bajdenovog cjelovitog zahtjeva za skoro 106 milijardi dolara koji bi podržao i Ukrajinu u borbi protiv Rusije, kao i napore SAD da se suprotstave Kini i pozabave bezbjednošću na granici SAD sa Meksikom.
Džonson je rekao da će se pomoći Ukrajini u paketu sa američkim graničnim obezbjeđenjem, preferirajući da Bajdenove zahtjeve razmatra odvojeno, jer se poslanici Republikanaca sve više protive pomoći Kijevu.
Preporučeno
U upozorenju Bijele kuće o vetu navodi se da Džonsonov pristup „ne zadovoljava hitnost trenutka“ i da će postaviti opasan presedan zahtjevom da sredstva za hitne slučajeve dolaze iz rezova na drugim mjestima.
