Prijetnja Starmerovoj poziciji, koja se mjesecima razvijala, naglo je porasla u četvrtak kada je njegov stranački rival Endi Bernam osvojio mjesto u parlamentu koje mu omogućava da formalno izazove Starmera na funkciji lidera laburista.

Bernam, bivši gradonačelnik Mančestera, pobijedio je na vanrednim izborima u sjeverozapadnom engleskom okrugu Makerfild i time obezbijedio povratak u britanski parlament. On je osvojio 54,8 odsto glasova, nadmašivši sva predizborna istraživanja koja mu nisu davala više od 50 odsto, i ubjedljivo pobijedio glavnog protivkandidata, reformistu Roba Kenjona.

Vanrednim izborima prethodio je potez bez presedana u modernoj britanskoj parlamentarnoj istoriji. Džošua Simons, koji je izabran za poslanika u Makerfildu na opštim izborima 2024. godine, podnio je ostavku na mandat u maju sa izričitom namjerom da Bernamu oslobodi put do parlamenta, a samim tim i do kandidature za lidera Laburističke stranke.

Naime, pravila Laburističke stranke zahtijevaju da svaki kandidat za lidera bude član parlamenta, što je Bernamu, kao gradonačelniku, onemogućavalo direktno učešće u trci.

Pad laburista

Vanredni izbori odvijali su se u sjenci duboke stranačke i vladine krize, čiji korijeni leže u lokalnim izborima u Engleskoj, Škotskoj i Velsu održanim 7. maja ove godine.

Reformisti su tada osvojili 1.451 odborničko mjesto i preuzeli kontrolu nad 14 lokalnih vijeća širom Engleske, dok su laburisti izgubili gotovo 1.500 odborničkih mjesta i kontrolu nad 35 vijeća.

BBC-jeva projekcija nacionalnog udjela glasova smjestila je laburiste na 20 odsto, gotovo dvostruko manje nego na opštim izborima 2024. godine, izjednačivši ih sa konzervativcima.

Na lokalnim izborima reformisti su osvojili okrug Eseks, koji su konzervativci držali 25 godina, i probili se u Sanderlend, Gejtshed i Vejkfild — laburistička uporišta koja stranka nije gubila decenijama.

U Velsu je Laburistička stranka, koja tamošnjim parlamentom upravlja od njegovog osnivanja 1999. godine, prvi put pala na treće mjesto.

Odbrojani dani za Starmera?

Unutarstranačka reakcija bila je žestoka — Ves Striting podnio je ostavku na mjesto ministra zdravlja 14. maja, navodeći gubitak povjerenja u Starmerovo vođstvo. Do sredine maja više od 97 laburističkih poslanika pozvalo je premijera da podnese ostavku ili objavi raspored svog odlaska.

U pobjedničkom govoru Bernam nije ostavio sumnju u svoje namjere.

„Svi znaju da ova politika ne funkcioniše. Svi osjećaju da zemlja nije tamo gdje bi trebalo da bude. Ovo večeras moglo bi da bude prekretnica“, rekao je on.

U direktnom obraćanju laburističkim poslanicima postavio je ultimativni okvir.

„Kažem svojoj stranci: ovo je posljednja šansa za promjenu. To su mi govorili direktno na stotinama kućnih pragova na kojima sam stajao. Moramo to da čujemo, moramo na to da reagujemo i moramo to da uradimo kako treba. Druge šanse neće biti“, poručio je Bernam.

Rekao je da želi „ekonomiju koja funkcioniše za sve, a ne za nekolicinu daleko odavde“ i pozvao na izgradnju „nove politike zasnovane na jedinstvu i nadi, okrećući se od puta koji vodi ka podjeljenoj, mračnoj politici kakvu vidimo u SAD-u“.

Premijer Kir Starmer čestitao je Burnhamu, opisujući rezultat kao „sjajnu pobjedu“ i dokaz „da se plima okreće protiv reformista Nigela Faragea“.

O stranačkim izborima bio je izričit.

„Ako dođe do nadmetanja, neka bude jasno — takmičiću se, kandidovaću se i ponavljam da od toga neću bježati“, istakao je Starmer. 

Burnham nije jedini

Za formalno pokretanje unutarstranačkih izbora prema pravilima Laburističke stranke potrebna je podrška 81 poslanika, odnosno 20 odsto njihovog ukupnog broja.

Prema portalu LabourList, sredinom maja 159 poslanika javno je podržavalo Starmera, 98 ih je tražilo ostavku ili vremenski okvir za odlazak, dok 146 nije zauzelo jasan stav.

Prema The Guardianu, većina poslanika nije za brzu smjenu premijera, ali Bernamov ulazak u parlament mijenja dinamiku — umjesto kritičara spolja, on je sada dio poslaničke grupe i može lično da lobira za potpise.

Wes Streeting, koji bi bio drugi izazivač, potvrdio je da će se kandidovati ukoliko dođe do nadmetanja.

Angela Rayner, bivša zamjenica premijera koja je bila primorana da podnese ostavku u septembru 2025. nakon što je zaključeno da nije ispunila standarde ponašanja zbog neplaćanja poreza na nekretnine u iznosu od 40.000 funti, mogla bi da uđe u trku kao treća kandidatkinja, uz podršku sindikata i tradicionalne laburističke baze.

Nigel Farage izjavio je da je razočaran rezultatom reformista u Makerfildu i poraz pripisao želji birača da uklone Starmera iz Dauning strita.

Promjene u britanskoj politici

Rezultati u Makerfildu odvijaju se u okviru dubljih strukturnih promjena britanske političke scene. Politikolog ser Džon Kertis izjavio je za BBC da je Reform UK postigao nešto strukturno izuzetno — stranka predvodi nacionalne ankete duže nego bilo koja treća stranka u modernoj britanskoj istoriji, izvan tradicionalnog dvoboja laburista i konzervativaca.

Analitičari ocjenjuju da je jedna od Starmerovih ključnih grešaka bila strateške prirode — pokušavajući da zaustavi rast reformista, tokom prve godine vlasti zauzeo je oštriji stav prema imigraciji, čime je otuđio progresivni dio birača koji se potom okrenuo zelenima i liberalnim demokratama.

Predviđa se da će Burnham u ponedjeljak položiti zakletvu kao poslanik, nakon čega može formalno da pokrene stranački postupak. Konsultantska kuća Eurasia Group povećala je procjenu vjerovatnoće Starmerovog odlaska ove godine na 80 odsto, ocjenjujući da je najizgledniji scenario da poslanici iznude unutarstranačke izbore do septembra.

Do opštih izbora, koji moraju biti raspisani najkasnije do avgusta 2029, ostale su tri godine.