Video
Međutim, ova mjera nije bezuslovna – ideja je da se poboljša odnos prema zaposlenima, ali i njihova produktivnost, te da oni sa ovih 80 odsto radnog vremena ostvare iste rezultate kako kada bi radili puno radno vrijeme, piše BBC.
Ona dolazi i usljed oporavljanja od mjera uvedenih u cilju suzbijanja koronavirusa, jer postoji veliki otpor među kancelarijskim radnicima po pitanju povratka na radno mjesto. Ovo je razumljivo ako se u obzir uzme to da su od kuće radili 18 mjeseci.
Škoti su se, kako bi podstakli radnike da se vrate na posao, dosjetili četvorodnevne radne nedjelje, odnosno trodnevnog vikenda.
Kako bi se uvjerili da stanovništvo gleda blagonaklono na ovu mjeru, sproveli su anketu koja im je to i potvrdila. Čak 80 odsto njih željelo bi da radi po ovom principu. Isti procenat, a vjerovatno i isti ljudi, kaže da bi to poboljšalo njihovu dobrobit.
Poslodavcima nije privlačna
Na primjer, velika medijska kuća BBC, uvela je ovakav način rada, ali on zaposlenima nije donio ništa dobro. Oni sada, umjesto da rade pet dana po osam sati, za četiti dana imaju devet radnih sati.
Još neki veliki poslodavci dosjetili su se toga da im ova mjera bude zamjena za moguća povećanja plata.
Ipak, ovo nije osnovna ideja kampanje. Njen cilj je smanjenje radnih sati za 20% bez smanjenja produktivnosti, tako da plate ostanu iste.
Prva će sa primjenom početi nuklearna elektrana Klajd čiji je upravni odbor najavio dogovor sa radnicima sa kojima će se usaglasiti oko povećanja plate za 5,5% uz dodatni godišnji odmor.
Povećanje produktivnosti
Čak 65% radnika misli da bi ih kraća radna nedjelja učinila produktivnijim.
Takođe, misle da bi se time osjećali i cijenjenijim. Jer, to što poslodavac pristane da smanji radno vrijeme ne dirajući plate, bi trebalo da znači da je spreman da ulaže i u njihovu edukaciju i poboljšanja uslova u radnom okruženju.
To nagovještava da svojim radnicima omogućava apsoultnu autonomiju, fleksibilnost, povjerenje, prostor za kreativnost i visokokvalitetno upravljanje koje čini da se ljudi osjećaju cijenjenim i vrednovanim. Kraća radna nedjelja ostavlja vremena i za dodatne aktivnosti poput edukacija, tim bildinga, seminara i raznih drugih koje utiču na poboljšanje međuljudskih odnosa i proširuju znanja zaposlenih.
Skraćeni radni sati mogli bi da se koriste i kao pravo na godišnji odmor, dodatne slobodne dane ili kao odsustvo sa posla zbog obavljanja roditeljskih dužnosti.
Japan ovom mjerom povećava natalitet
Japan važi za jednu od najstarijih nacija sa niskim natalitetom. Uzrok tome je preokupiranost ljudi poslom, koju su oni pokušali da smanje skraćivanjem radne nedjelje. Ova odluka se pokazala dobrom i Japan sada ima nešto povoljniji prirodni priraštaj.
I Island ima pozitivno iskustvo sa skraćivanjem radnog dana, za četiri sata nedjeljno. Oni su sa mjerom počeli prije šest godina, a benefite su prvobitno imali zaposleni u javnom sektoru, jer se smatra da je njihov posao izuzetno stresan. Ishodi su bili pozitivni, pa je ova praksa sada proširena na 86 odsto radnog stanovništva.
Uspostavlja ravnotežu između posla i privatnog života
Ova praksa primenjuje se i na Novom Zelandu, a uvela ju je premijerka Džasinda Ardern koja je i inače poznata po progresivnom upravljanju, i to pre početka pandemije.
Podaci istraživanja koje je sprovedeno nekoliko mjeseci po uvođenju produktivnost po satu porasla je za 20 odsto, dok je došlo do značajnog napretka u broju onih koji smatraju da su poboljšali ravnotežu između posla i privatnog života.
Preporučeno
Zanimljivo je i to da je Džasinda kao argument za uvođenje ove prakse navela to da bi ona mogla da doprinese većim prihodima od turizma, jer sada zaposleni imaju dan više da otputuju negdje na vikend.
