Video
Presjednik Srbije Aleksandar Vučić peče se na sve jačoj vatri. Došlo je vrijeme da se konačno odluči koji će snop sijena “pojesti”. Treba odlučiti na koju će se stranu okrenuti jer vrijeme sjedenja na dvije (i više) stolica je prošlo, i nitko mu to više ne želi tolerirati. U pitanju je kojim će putem Srbija krenuti – zapadnim ili ruskim.
Vučić je dosad dvaput glasovao protiv Rusije u UN-u – osudio je agresiju i podržao izbacivanje Rusije iz UN-ovog Vijeća za ljudska prava, ali odbija uvesti sankcije Rusiji. Takvim manevrima nitko nije zadovoljan. Moskva rogobori i ne prihvaća više Vučićeva opravdanja da je pod pritiskom Zapada – kažu mu “ako si prijatelj, nema kompromisa i nema tih pritisaka koje u ime družbe ne možeš odbiti” te mu još uvjetuju da u svoju novu vladu mora staviti ljude “sklone Moskvi”, a i iz Brisela mu jasno poručuju da je vrijeme kalkulacija i izvrdavanja prošlo, te ako želi u EU mora uskladiti politiku Srbije s EU, a to znači uvođenje sankcija protiv Rusije i jasno određenje prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, jer od toga zavisi i nastavak pristupnih pregovora koji su već dvije godine praktički zamrznuti.
Naime, poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku i sigurnosnu politiku, ni deset godina nakon što je Srbija postala kandidat za članstvo još nije otvoreno, i Vučiću je dano do znanja kako se ni neće otvoriti ako Srbija ne bude “dio tima”, odnosno ne prihvati zajedničku dogovorenu politiku bruxelleskog kluba. Kako stoji u izvješću EU za Srbiju, Beograd mora “izbjeći radnje koje su u suprotnosti sa stavovima EU o vanjskoj i sigurnosnoj politici” te da bi Vučić morao “usvojiti akcijske planove za primjenu novih strategija nacionalne obrane na način koji u potpunosti odražava europsku orijentaciju Srbije”. Podsjetimo da Srbija posljednjih mjeseci intenzivno nabavlja oružje u Rusiji i Kini, što izaziva zabrinutost ne samo u regiji, jer se postavlja pitanje – čemu to služi i što Vučić namjerava, s obzirom na njegovu deklariranu politiku “srpskog sveta”.
Zbog tih nabavki SAD je upozorio Srbiju da to ne radi te da uskladi svoju sigurnosnu i obrambenu politiku s EU. Slične poruke Vučić je dobio i iz Bruxellesa. Zato je povjerenik za Srbiju u Europskom parlamentu Vladimir Bilčik izravno Vučiću poručio da bi, ako i dalje bude inzistirao na izbjegavanju uvođenja sankcija Rusiji, to moglo imati i posljedice za srpske europske tendencije, odnosno mogla bi biti stavljena na dugotrajno čekanje, što bi značilo da nema ništa od bruxelleskih kredita i investicija. Podsjetimo da preko 70 posto izravnih investicija dolazi iz zemalja EU, a tek desetak posto iz Rusije. Bilčik je izrazio nadu da će Vučić ipak “progledati” i uskladiti svoju politiku s odlukama EU glede Rusije i Ukrajine.
Dakle, potpuno izravno je Vučiću poručeno da od uvođenja sankcija Rusiji ovisi i europska sudbina Srbije, koliko god on govorio o “strašnim pritiscima” kojima je izložen i kojima se odupire. No, iz Moskve, kako smo rekli, također dobiva prijeteće poruke koje mu samo povećavaju političku anksioznost. Naime, Rusi mu prijete, između ostalog, da će mu uskratiti “podršku” oko Kosova, a neizravno i to da oni na “lageru” imaju dovoljno političara spremnih za njegova nasljednika. No, početkom sljedećeg tjedna u posjet Srbiji i drugim zemljama Zapadnog Balkana stiže pomoćnica američkog državnog tajnika Antonya Blinkena, zadužena za Europu, Karen Donfried, koja će, Vučića i oko sankcija također stjerati u kut i tražiti njegovo očitovanje. Predstavnik Europske komisije zadužen za priključenje Crne Gore i Srbije Michael Miller kaže, pak, da jedan od uvjeta za brži pristup EU uključuje vladavinu prava, nastavak dijaloga s Kosovom, ali je posebno kazao kako će se posebno gledati i stav Srbije prema uvođenju sankcija Rusiji. Miller kaže kako je došlo je do značajnih promjena u geopolitičkom kontekstu te da treba razmotriti stav Srbije o agresiji Rusije na Ukrajinu. – Srbija je svjesna da EU od svojih kandidata traži i očekuje usklađivanje zajedničke politike, a to između opstalog uključuje i restriktivne mjere protiv Rusije – rekao je Miller na sastanku Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, gdje se raspravljalo o nacrtu rezolucije o Srbiji, javljaju mediji iz regije.
Mnogi analitičari smatraju da će Vučić na kraju prelomiti u korist sankcija, i samo je pitanje kako će to izvesti, a da ne izazove turbulencije na političkoj sceni, jer njegovo biračko tijelo većinski je proputinovsko, a srpski nacionalizam već je odavno tek “sastavni dio ruskog velikodržavnog nacionalizma” te, naravno, da ne izazove “bijes i osvetu brata Vladimira” s kojim se, nakon invazije na Ukrajinu sigurno nije za šaliti. Prema analizi nevladinog Centra za međunarodne i sigurnosne poslove (ISAC fond) u 2021. godini, usuglašenost Srbije s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, piše Slobodna Europa, iznosila je 61 posto, a usporedbe radi, ostali zapadnobalkanski kandidati su vrlo kooperativni – Crna Gora i Albanija imaju stopostotnu usklađenost, dok je Sjeverna Makedonija na 93 posto. U 2021. godini Srbija se nije usuglasila s čak 33 vanjskopolitičke deklaracije EU, a 17 se odnosi na Rusiju i oružani sukob u Ukrajini od 2014. godine, četiri se odnose na Bjelorusiju, a tri na Kinu.
Neke od tih odbijenih deklaracija odnose se na one koje osuđuju rusku aneksiju Krima, zatim onu kojom se osuđuje hapšenje ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog i njegovo suđenje i zatvaranje, a odbili su prihvatiti i Deklaraciju o masovnom hapšenju ljudi u Hong Kongu koji su u srpnju 2020. bili uključeni u prodemokratske izbore, a Srbija je, suprotno Bruxellesu, podržala kinesku Deklaraciju kojom se kršenje ljudskih prava Ujgura, manjinske muslimanske zajednice, u kineskoj pokrajini Xinjiang definira kao “borba protiv terorizma i ekstremizma”. Srbija je bila jedina zemlja članica ili kandidat za članstvo koja je podržala Peking. No, kako su njegova javnost i mediji u potpunosti na strani Rusije u ratu u Ukrajini, to je rezultiralo, navodi beogradski list Danas, da je broj protivnika ulasku u EU u Srbiji dostigao “povijesnu razinu”. Naime, protiv članstva u EU je gotovo 45 posto Srba, oko 35 je za pristupanje Briselu, dok je oko 20 posto još neodlučno. Takav obrat tumači se odnosom prema ruskoj agresiji na u Ukrajinu, koju, prema nekim istraživanjima, podržava gotovo 80 posto Srba.
Preporučeno
Marko Uljarević, direktor Ipsosa, kaže za Danas kako je u ožujku zabilježen oštar rast broja ljudi koji su protiv europskih integracija, praćen blagim padom onih koji integracije podržavaju. “Protekli mjesec donio nam je nastavak trenda rasta broja ljudi koji se protive pristupanju EU, uz još oštriji pad onih koji podržavaju integracije, kaže Uljarević. Prema njegovim riječima, taj trend nedvosmisleno se može dovesti u vezu s ratom u Ukrajini.” Svakodnevni pritisci da se Srbija opredijeli i pridruži sankcijama Rusiji utjecala je na građane da se drugačije odrede prema EU. Sigurno i Rusija ne sjedi prekriženih ruku, već koristi svoju meku moć koja dolazi, prije svega, od energetske zavisnosti Srbije, ali i podrške u međunarodnim organizacijama vezanim za status Kosova, ali to se u javnosti ne vidi – kaže Uljarević. Vučić je pred odlukama koje mogu odlučiti njegovu daljnju političku sudbinu.
