Video
Do sada neviđena kriza izazvana pandemijom korona virusa za nekoliko dana je unazadila integraciju i zajedništvo koje je blok gradio više od pola vijeka – granice su podignute, Brisel se pravi da ne postoji, a jedini zajednički plan akcije glasi “spasavaj se ko može”.
Jasno je tu nema mnogo mjesta za zajedničke akcije pomoći, ni za “periferiju”, ali čak ni za najteže pogođene članice.
Pozivi da EU istupi i pokaže međunarodnu solidarnost koju od osnivanja propagira bili su sve glasniji, a juče je i Italijanski premijer Đuzepe Konte poslao jasno upozorenje.
“Evropa mora pokazati da je sposobna da odgovori. Boriću se do poslednje kapi znoja, do poslednjeg grama energije, da dobijem snažan evropski odgovor. U Italiji nemamo drugog izbora osim da donosimo tragične odluke. Ali, Evropi to ne smije da se desi. Ako Evropa ne ispuni svoje zadatke, čitav evropski projekat će izgubiti razlog postojanja u očima svojih građana”, rekao je Konte.
Kao eho iste zabrinutosti bila je izjava francuskog predsjednika Emanuela Makrona da “krizu neće prebroditi bez snažne evropske solidarnosi”, kao i austrijskog kancelara Sebastijana Kurca koji je nešto oštrijim riječima da će se EU suočiti sa kritikom kada pandemija prođe.
Unija se u međuvremenu donekle trgla i najavila pripremu najvećeg spasilačkog ekonomskog paketa u istoriji, ali za članice koje svakodnevno broje stotine mrtvih i hiljade zaraženih, sve se odvija previše sporo i konfuzno, o čemi svjedoče scene na granicama. Kamion sa zaštitnim maskama za potrebe jedne bolnice u Austriji ostao je „zarobljen“ na njemačkoj granici, kao i oprema za Češku, Italiju…
U svoj buci ispod radara su prošle vesti da Njemačka i Francuska primaju italijanske pacijente u kritičnom stanju, iako su i njihovi bolnički kapaciteti skoro popunjeni. Kao i činjenica da su Francuska, Njemačka i Austrija Italiji donirale najviše zaštitnih maski i opreme. Ali to su sve odgovori zasnovani na humanosti pojedinačnih članica.
Na sastancima Evropskog vijeća još nije došlo do zajedničke odluke. Koplja su se lomila najviše oko pitanja takozvanih „korona obveznica“ kojima bi EU zemlje ušle u zajednički dug. Devet zemalja, uključujući Italiju, Francusku i Španiju, zatražile su u pismu upućenom predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu da omogući izdavnje zajedničkih obveznica kojima bi se finansirala podrška zdravstvenim sistemima u borbi protiv korona virusa i pomoglo privredi. O takvim korona-obveznicama bi svi zajednički grantovali i one bi omogućile jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja sa krizom.
Međutim, Holandija i Njemačka su rekle “ne”. Njemačka kancelarka Angela Merkel i holandski premijer Mark Rute strahuju između ostalog da bi takva solidarnost s jugom mogla ići na ruku populističkim strankama koje su u usponu, piše AFP. Time se ponovo javlja rascijep između sjevernih zemalja sa jakim javnim finansijama i južnih i manje bogatih, poput Italije i Španije, pa i Francuske.
To je primoralo Italiju da se direktno obrati Kini i Rusiji, umjesto komšijama sa kojima je pod istim vrijednosnim i ekonomskim krovom, što podgrijeva strah da će se, po mnogima najslabija EU karika, naći rastrzana između Zapada i Istoka.
Sve češće se čuje ocjena da je EU pala na ispitu svih vrijednosti za čiji se svetionik predstavlja – saradnje, solidarnosti, humanosti i ekonomskog zajedništva, pa se samo nameće pitanje: Ako svega toga nema, koja će uopšte biti njena svrha?
Sa ovakvim dramitičnim tumačenjem samo se donekle slaže politikolog Boban Stojanović.
“Ne bih rekao da EU gubi svoju svrhu, ali se sada definitivno vide manjkavosti takvog saveza država. Ona je sastavljena od nacionalnih država, a sada smo došli u situaciju da svako gleda svoje interese i spašava sebe. Reakcija Unije nije iznenađujuća, ali bi ona ipak trebalo da stoji na raspolaganju članicama i njena administracija bi trebalo da radi na planu pomoći – rekao je.
Kako dodaje, preterano je zaključiti da će se EU nakon ove krize raspasti, ali će svakako morati da odgovori na mnoga pitanja koja će ostati otvorena.
“Tu su je prije svega pitanje zatvorenih granica koje će ostati otvoreno nakon krize. Takođe, moraće da razmišlja snažnije o ovakvim situacijama u budućnosti. Promjeniće pristup pitanju bezbjednosti, neprijatelje neće više posmatrati samo kao vojne, već će oni biti i biološki, prirodne katastrofe…” smatra Stojanović.
Što se tiče teorije da greške EU koriste Kina i Rusija za širenje uticaja na Zapadu, po njegovom mišljenju, ona nije tačna.
“Mnogi tvrde da je Kina, čim je postala “bezbjedna” od virusa, počela da vrši propagandu i širi uticaj. Ne vjerujem da je to istina. Ovim su svi pogođeni. Treba prvo da sačekamo da sve prođe, pa da vidimo kako će ko “proći”. Prije svega u ekonomskom smislu, on će biti ključan za dalji tok stvari”, zaključije Stojanović.
Preporučeno
