Video
Predsjednica Odbora za odbranu u Bundestagu Mari-Agnes Štrak-Cimerman (FDP) rekla je u petak listu “Rajniše post” da Njemačka “mora konačno da ih isporuči kako bi prekinula ruske linije snabdijevanja”, misleći pritom na krstareće rakete srednjeg dometa tipa Taurus.
Portparol njemačke Vlade je u srijedu potvrdio stav: Kancelar Olaf Šolc odbacuje isporuku Taurusa sa obrazloženjem da to povećava rizik od “eskalacije” i umiješanosti Njemačke urat u Ukrajini.
Mari-Agnes Štrak-Cimerman (Foto: Jens Krick/Flashpic/picture alliance)
Da li Berlin (opet) čeka Vašington?
Ukrajina od proljeća 2023. dobija oružje najvećeg dometa – oko 250 kilometara – iz Ujedinjenog Kraljevstva (Storm Shadow) i iz Francuske (Scalp EG). Sa ovim raketama Ukrajina bi mogla da napadne ciljeve iza fronta na okupiranim teritorijama u Donbasu i na Krimu.
Međunarodno priznatu rusku teritoriju je zabranjeno granatirati – to je dio uslova isporuke za svo oružje koje Zapad isporučuje Ukrajini. Ali to Berlinu očigledno nije dovoljno.
– Čini mi se da će kancelar Šolc isporučiti Taurus Ukrajini samo ako SAD obezbijede slično oružje – rekao je za Dojče vele ekspert Minhenske bezbjednosne konferencije Niko Lange.
Niko Lange (FOTO: DW)
To bi mogle biti balističke rakete sa dometom od oko 300 kilometara tipa ATACMS. U jesen 2023. SAD su Ukrajini isporučile rakete ATACMS sa kasetnim bojevim glavama i dometom od oko 160 kilometara.
Slično je bilo prije godinu, kada je radilo savremenim borbenim tenkovima: Njemačka je pristala tek nakon što je to učinio Vašington.
Lange kaže da se nada da će odluka za isporuku oružja srednjeg dometa biti donijeta “uskoro” u Berlinu i Vašingtonu.
Jedna od karakteristika raketa Taurus je da se smatraju idealnim za uništavanje bunkera i mostova. Krimski most bi bio jedna takva meta od velikog strateškog značaja. Ali do sada ukrajinske oružane snage nisu napale most između Rusije i Krima zapadnim oružjem, iako se njegov veliki dio nalazi na teritoriji Ukrajine.
Taurus na sajmu oružja (2006) (Foto: Gemeinfrei)
Kijev je održao riječ
Od početka ruske invazije, Zapad je odredio da se njegovo oružje ne može koristiti za napad na međunarodno priznatu rusku teritoriju. Kijev je na ovo uvijek pristajao i do sada je držao svoju riječ: U napadima na Belgorod krajem 2023, na ruske brodove u Novorosijsku ili u napadima dronovima na Moskvu – za koje Kijev zvanično nije preuzeo odgovornost – Ukrajina je očigledno koristila oružje svoje proizvodnje.
Bilo je samo nekoliko incidenata u kojima su Ukrajinci možda koristili zapadno oružje na ruskoj teritoriji. Ruski i ukrajinski izvori su 13. maja 2023. izvijestili da je u regionu Brjanska na granici sa Ukrajinom oboreno nekoliko ruskih letilica – oko četiri aviona i helikoptera. Pretpostvljalo se da su Ukrajinci koristili PVO sistem Patriot iz Sjedinjenih država.
Krimski most (Foto: AP/dpa/picture alliance)
Otprilike u isto vrijeme, borci “Legije Sloboda Rusije” i “Ruskog dobrovoljačkog korpusa” ušli su sa teritorije Ukrajine u rusku Belgorodsku oblast. To su paravojne grupe koje tvrde da su ruski državljani i protive se Putinu. U operaciji u Belgorodu koristili su zapadno naoružanje i laka zapadna oklopna vozila, što je izazvalo kritike partnera Ukrajine. Drugi takvi slučajevi nisu poznati.
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine, general Valerij Zalužni, više puta je izjavio da je za pobjedu Ukrajine važno da napadne rusku vojsku na ruskoj teritoriji:
– U ratu je moguće i neophodno ubiti neprijatelja. na njegogovoj teritoriji – rekao je Zalužni u intervjuu za Vašington post u julu 2023. Ako se ukrajinski partneri “plaše” da se upotrebi njihovo oružje, “ubijaćemo svojim sopstvenim”.
Valerij Zalužni (Foto: Commander-in-Chief of Ukraine's Armed Forces/REUTERS)
Zapad ne želi da “provocira” Rusiju?
Ukrajina trenutno ionako ima “kritično malo zapadnih raketa za napade koji ne mogu ništa da promijene na bojnom polju”, rekao je za Dojče vele kijevski vojni ekspert Sergej Hrabskij.
– Oružje koje se isporučuje je efikasnije protiv taktičkih objekata koji se nalaze prvenstveno na okupiranoj teritoriji Ukrajine. Tek kada bude stotina – umjesto desetina – zapadnih raketa, bilo bi vrijedno razmisliti o njihovoj upotrebi, na primjer, protiv ciljeva u Belgorodskoj oblasti – dodao je on.
Hrabskij izražava razumijevanje za poziciju Njemačke i Zapada.
– Partneri Ukrajine trenutno nisu spremni da odbiju prijetnju ruskog napada na zemlje NATO, pa ne žele da provociraju nuklearnu silu Rusiju – ističe on.
Povelja UN daje Ukrajini pravo da se brani
Prema istoričaru i pukovniku Generalštaba austrijske vojske Markusu Rajsneru, “strah mnogih zapadnih zemalja često je zasnovan na čistom egoizmu”.
– Žele da se vrati “stari život” i da ponovo imaju “dobre poslove” sa Rusijom, ali s tim je gotovo – kaže Rajsner.
U tom pogledu, Zapad indirektno uskraćuje Ukrajini pravo da brani svoju teritoriju priznatu međunarodnim pravom.
– Ne isporučujete sve što imate od svog vojnog “alata”. Međutim, teško je zabiti eksere bez čekića – rekao je Rajsner za Dojče vele.
Markus Rajsner (Foto: BMVL)
Prema Rajsnerovim riječima, ukrajinske oružane snage već duže vrijeme izvode specijalne operacije na ruskoj teritoriji. Napadi dronovima više služe tome da ruskom stanovništvu pokažu da “rat ne bijesni negdje daleko”.
On priznaje da je teško izbjeći civilne žrtve u urbanim sredinama, ali u poređenju sa onim što radi sama Rusija, akcije Ukrajine u Rusiji imaju vrlo male posljedice.
Preporučeno
– Rusi su za nekoliko dana izveli više od 500 napada raketama i dronovima. Kako je reagovao Zapad? Nekoliko suvih rečenica i deklaracija o namjerama – kaže Rajsner kritikujujući NATO.
