Video
Nakon toga, mnogi su sugerisali da Turci neće pucati na grad u kojem se nalazi ruska vojska, a Sirijci će moći mirno da zadrže ovo strateško naselje kroz koje prolaze rute M-4 i M-5.
Međutim, 3. marta 2020. godine turska artiljerija je pogodila područje Sarakiba. Sledećeg dana, Turci su ponovo bombardovali grad.
Treba podsjetiti da se 5. marta 2020. turski predsjednik Erdogan sastao sa Putinom u Rusiji.
Istovremeno, prenosi Rojters, Rusija ozbiljno pojačava svoje vojno prisustvo u Siriji.
Prema njihovim izvorima Moskva je 28. februara 2020. počela intenzivno da povećava zalihe oružja, opreme i hrane u Damasku. Odnosno, ovaj proces je počeo odmah nakon što je Sirijska arapska vojska (SAA) pogodila turski vojni konvoj u provinciji Idlib.
Kao rezultat toga, 36 turskih vojnika je poginulo, a više od 30 je ranjeno. Nakon toga, u Turskoj je proglašeno vanredno stanje, a lokalni parlament je čak želio da „objavi rat Asadovom režimu“.
Ovaj incident je izazvao zabrinutost u Moskvi da bi Turska mogla zatvoriti Bosfor ruskim ratnim brodovima i spriječiti ruske vojne transportne avione da koriste turski vazdušni prostor.
Treba dodati da su 27. februara 2020. džihadisti i “umjereni“ teroristi, uz podršku turske vojske , pokušali masovnu ofanzivu na Sirijsku arapsku armiju (SSP). Trenutno se linija fronta u zoni deeskalacije Idliba stabilizovala.
Zapadni vojni analitičari vjeruju da Putin i Erdogan u Moskvi nisu postigli konačan sporazum i da će Turska ma šta dogovoreno izvoditi udare na sirijsku vojsku u nastojanju da otcijepi dio sirijske teritorije po modelu Kipra.
Međutim, ovoga puta turski vojni planeri su smetnuli s uma da to ovde neće proći jer o tome ne odlučuje Turska nego svjetska sila Rusija koja ima na toj teritoriji bitne strateške interese.
MOGUĆ RAT IZMEĐU RUSIJE I TURSKE?!
Turska je pozvala na NATO zaštitu nakon što su 33 njena vojnika poginula u napadu sirijske vojske u Idlibu, dok su se borili, kako se navodi, u redovima terorista. U regionalnom haosu koji dolazi, samo jedan igrač može dobiti.
Nagađanja o tome šta će biti sledeće, navodi se član 5 nekoliko sati nakon napada, te nakon što je Omer Čelik, portparol turske vladajuće Partije pravde i razvoja, novinarima u Ankari rekao da traži formalnu zaštitu NATO-a od Damaska, kao i ruskih vazduhoplovnih snaga, piše Vostok a prenose Večernje novosti.
“Pozivamo NATO na konsultacije. Ovo nije napad samo na Tursku, ovoje napad na međunarodnu zajednicu. Potrebna je zajednička reakcija. Napad je bio i protiv NATO – rekao je prije manje od nedelju dana Čelik.
Član 5 NATO sporazuma kaže da je napad na jednu zemlju-članicu napad na sve njih.
Američki Stejt department takođe je osudio napad, saopštivši da stoji iza njegovog “NATO saveznika Turske”, te “poziva na momentalno okončanje ove očajne ofanzive Asadovog režima, Rusije i iranskih snaga”. Treba naglasiti i da je američki izaslanik pri NATO-u Kej Bejli Hačinson takođe rekla novinarima da je “sve na stolu”.
Međutim, nejasno je da li NATO ima snagu da na bilo koji smislen način podrži Tursku u ratu protiv sirijske vlade koju podržavaju ruske vazduhoplovne snage. Takođe nije jasno da li se član 5 proširuje na NATO saveznike kada su direktno napali drugu zemlju. U stvari, čak i ako nijedan korporativni medijski subjekt to ne bi voljno priznao, zemlja koja se brani u ovom specifičnom nizu činjenica je Sirija, a ne Turska.
Obzirom na to, Ankara je našla način da osigura da evropske zemlje ne ignorišu situaciju. Nedavno je Turska, kako se izvještava, otvorila granicu provincije Idlib kako bi omogućila priliv sirijskih izbjeglica u Evropu, što će sigurno povećati regionalne tenzije u značajnoj mjeri.
Moskva je odgovorila na situaciju ističući vezu Ankare sa različitim džihadističkim grupama u Siriji. Prema ruskom ministarstvu odbrane, vazdušni napad je izveden kada je sirijska vojska uzvratila na ofanzivu terorista iz grupe “Hajat Tahrir al Šam”, unutar zone deeskalacije Idlib. Naravno, svako ko je obraćao pažnju na rat u Siriji može shvatiti da je materijalna i finansijska podrška Ankare terorističkim grupama u Siriji, uključujući posebno “Islamsku državu”, već odavno dokumentovana.
Bez obzira da li je vrući rat na stolu ili ne, trenutna situacija je gotovo božji dar za spoljnopolitički establišment Sjedinjenih Američkih Država, koji već neko vrijeme sanja o tome da suprotstavi jednu prema drugoj, Rusiju i Tursku. Ako sumnjate u ovo, trebate pročitati samo poslednji pasus nedavnog članka u “Gardijanu”:
– Kej Bejli Hačinson, američki ambasador pri NATO-u je saopštila da bi događaji od četvrtka trebali pokazati Turskoj ko je njihov pouzdan partner, a ko nije i nagnati je da odustane od kupovine ruskih PVO sistema – a za koje Vašington navodi da prijete NATO-u.
SAD su ozbiljno uznemirene potezom Turske da nabavi ruske PVO sisteme S-400. Vašington je takođe zabrinut željom Turske da se pridruži Šangajskoj organizaciji za saradnju kojom dominiraju Kina i Rusija, a koja organizacija vidi Tursku u savezu, ne samo sa Rusijom i Kinom, već i Iranom.
SAD su spremne da satjeraju Tursku u ćošak, a u kojem bi se našla pred Rusijom, sa ili bez podrške NATO saveza, ako to znači da će, ono što izgleda kao plodni odnos između Ankare i Moskve, potpuno propasti.
S druge strane, Moskva, ključni saveznik sirijske vlade, malo je vjerovatno da će stajati po strani, dok Turska insistira na invaziji na sirijsku teritoriju i brani različite džihadističke grupe koje u Siriji stvaraju haos skoro deceniju.
Možda je to nagovijestio Donald Tramp kada je nedavno rekao da će borbu protiv “Islamske države” prepustiti Iraku, Siriji, Iranu i Rusiji, dok bi se on fokusirao na kontrolu nafte i resursa. SAD bi mogle sjesti na stranu i gledati kako se druge zemlje međusobno bore, dok bi se SAD koncentrisale na ratni plijen.
Preporučeno
Strategija “zavadi pa vladaj” američke imperije još uvijek je živa i zdrava. S obzirom na rizik od pojačanog sukoba u koji je umiješana članica NATO koja posjeduje značajnu zalihu američkih nuklearnih glava, može se samo nadati da će hladnije glave prevladati i sprečiti paljenje regionalnog bureta baruta.
