Erdogan je iznio objedinjenu i dosljednu poziciju Turske o Gazi, Izraelu i pomorskim pitanjima u regionu, opisujući je kao čvrstu, ali odmjerenu.

U javnom obraćanju naglasio je da ne dolazi do promjene politike, poručivši da sporazumi, potpisi ili političke poruke „neće promijeniti naš kurs“. Njegove izjave spojile su vanjskopolitičku diplomatiju sa jasnom moralnom ocjenom, predstavljajući Ankaru kao aktera koji ne odustaje od svojih prava, ali ne poseže za ishitrenim potezima.

Naglasio je da se turski pristup dosljedno primjenjuje na sva otvorena pitanja.

„Bilo u istočnom Mediteranu, Egeju ili bilo gdje drugo“, poručio je Erdogan, Turska neće prisvajati ono što joj ne pripada, ali neće ni dozvoliti da joj se oduzmu njena legitimna prava. Nabrajanje ovih područja ukazuje na to da Ankara regionalne sporove vidi kao povezanu cjelinu, a ne kao izolovane incidente.

Najoštrija poruka upućena je izraelskom političkom vrhu. Bez direktnog imenovanja, Erdogan je kazao da oni koji su „odgovorni za krv više od 70.000 Palestinaca nemaju nikakav moralni legitimitet u našim očima“, dodajući da njihove provokacije predstavljaju „ništa drugo do praznu buku“.

Povezani članci

Politika

POGLED IZ TURSKE – dr Erdem Eren ZA STANDARD: Potrebno javno izvinjenje državnog vrha Turcima, garancija imovine i ukidanje viza

Svijet

Što je slično u protestima u Srbiji, Mađarskoj i Turskoj: Beogradska „obojena revolucija“, peštanske „buba-švabe“ i ankarski ćaci

Svijet

Šta znači nova posjeta turskog predsjednika Srbiji

Pominjanje broja stradalih korišćeno je kao temelj moralnog argumenta, a ne vojne procjene, čime je Gaza predstavljena prije svega kao humanitarno i etičko, a ne isključivo bezbjednosno pitanje.

Istovremeno je naglasio da Turska „i danas stoji na strani mira i razuma“, jasno razdvajajući uzdržanost od popuštanja. „To ne znači da prihvatamo nepravdu niti da ćutimo pred ugnjetavanjem. Nikada“, rekao je Erdogan, spajajući pomirljiv ton sa nedvosmislenim odbijanjem pasivnosti.

Centralni dio obraćanja bio je posvećen humanitarnoj situaciji u Gazi. Erdogan je podsjetio da je, prema sporazumu, dnevno trebalo da uđe 600 kamiona sa humanitarnom pomoći, ali da Izrael tu obavezu nije ispunio, „uporno opstruirajući isporuku pomoći neosnovanim izgovorima“. Ukazao je da se patnje civilnog stanovništva nastavljaju uprkos prekidu vatre koji je na snazi od 11. oktobra, dok su čitava stambena naselja pretvorena u ruševine.

Posebno je naglasio uticaj vremenskih prilika, govoreći o obilnim kišama, poplavljenim šatorima, te bebama i djeci koja pate od hipotermije. Ovi prizori, kako je rekao, najbolji su dokaz da svako kašnjenje u isporuci pomoći ima direktne i tragične posljedice po civile.

Aktuelnu politiku Ankare smjestio je u širi istorijski okvir, podsjećajući da je Turska kroz istoriju bila utočište potlačenima, „bez obzira na vjeru, jezik ili porijeklo“.

Pomenuo je Jevreje koji su bježali od inkvizicije i nacističkog progona, kao i druge narode kojima je Turska pružala zaštitu na Kavkazu, Balkanu, u Africi i Aziji. „To je bilo tačno u prošlosti, tačno je i danas i nikada se neće promijeniti“, poručio je.

Zaključujući obraćanje o Gazi, Erdogan je poručio: „Kao Turska, nećemo se pokoriti, nećemo ćutati i nećemo zaboraviti; nikada nećemo ostaviti Gazu samu.“