Video
Ovaj američki diplomata u Njujorku boravi povodom zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je razgovarao i planira susrete sa liderima država Zapadnog Balkana.
Precizirao je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naznačio, djeluje po principu – uzmi ili ostavi.
“Konkretno mislim na Vladu Kosova. Jasno im je šta su njihove obaveze. I mislim da je izjava Borelja bila veoma jasna. Srbiju nastavljamo da ohrabrujemo da bude konstruktivna i strpljiva. Od nje nastavljamo da tražimo da ne čini ništa što doprinosi destabilizaciji Kosova. Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu. Nema alternative za region – osim evropskih integracija”, rekao je Eskobar u intervjuu Glasu Amerike.
On je dodao da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, diplomate Miroslava Lajčaka.
“Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku. Dakle, to je nešto sa čime će on (Kurti) morati da se nosi. Lajčak i dijalog neće nestati. Neće zemlja od milion i po stanovnika ubijediti transatlantsku zajednicu sa 700.000.000 ljudi da promijeni taktiku”, rekao je Eskobar – dodavši da je potreban pragmatičniji pristup Vlade Kosova.
U osvrtu na to što je Srbija još jednom propustila da se usaglasi sa kaznenom politikom zapadnih saveznika prema Rusiji – Eskobar je ukazao da ta država ne bi trebalo da bude, kako se izrazio, stranac u evropskoj porodici.
“Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku. Dakle, to je ono što smo dosljedno prenosili i ja ću to ponoviti”, napomenuo je Eskobar – koji, kako je naveo, zbog tijesnog rasporeda još nije razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
“Nadam se da ćemo se vidjeti tokom nedjelje”, dodao je Eskobar.
Američki diplomata je napomenuo i da su američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Jakova Milatovića, uvidele razumevanje u vezi sa potrebom da proevropske stranke formiraju Vladu.
Međutim, Eskobar je izrazio i zabrinutost što se Zapadni Balkan, kako je ukazao, razvija u dvije brzine.
“Sa jedne strane su članice Sjevernoatlantske alijanse koje su veoma posvećene svom NATO i evropskom putu. Tu su i preostale tri koje se bore sa poteškoćama. Tokom susreta sa njima dosljedno sam prenio da Sjedinjene Države podržavaju njihov evroatlantski put. Voleli bismo i željeli da sve one riješe unutrašnje i regionalne razlike koje ih sprečavaju da napreduju”, naveo je.
Ukazao je na važnu ulogu Sjeverne Makedonije u aktuelnim procesima. Potom je ukazao i na zabrinutosti u vezi sa Bosnom i Hercegovinom.
“Ona, kao što znate, ima pred sobom velike izazove. Najveći je to što Milorad Dodik dovodi u pitanje osnove stabilnosti i bezbjednosti uspostavljenih prije više od 25 godina – Dejtonski mirovni sporazum i sve strukture unutar njega, uključujući uspostavljanje mira i poziciju visokog predstavnika. To je trenutno najveći najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Eskobar.
Preporučeno
Založio se da strane koje, kako je ukazao, imaju razvijen osjećaj odgovornosti – pronađu način za osnaživanje Dejtonskog sporazuma i pokrenu evropski put Bosne i Hercegovine.
