Video
Ove dvije države, inače članice EU i NATO, djelimično su postale dio tog prostora u martu kada su ukinute kontrole na aerodromima i morskim lukama.
Kontrole na kopnu su ostale zbog protivljenja, prije svega Austrije, koja je dugo blokirala ulazak Bugarske i Rumunije u Šengen zonu zbog zabrinutosti oko ilegalne migracije, piše N1.
Johanson je u Evropskom parlamentu u Strazburu potvrdila nedavnu najavu mađarskog predsjedništva da će od 1. januara 2025. godine vjerovatno biti ukinute kontrole zemljišta u Rumuniji i Bugarskoj.
“Uvjerena sam da će Rumunija i Bugarska od početka sljedeće godine imati sve prednosti šengenskog prostora“, rekal je komesarka.
Naglasila je da je ovo veliko dostignuće jer pitanje proširenja šengenskog prostora nije bilo na dnevnom redu pet godina, a Hrvatska, Bugarska i Rumunija su bile “zaglavljene u čekaonici” iako su bile spremne da se priključe.
Podsjetimo, Hrvatska je postala punopravna članica Šengena 1. januara 2023. godine.
Johanson očekuje da ministri odobre pun ulazak Rumunije i Bugarske u šengenski prostor na Savjetu EU za pravosuđe i unutrašnje poslove u decembru u Budimpešti.
Ona je naglasila da su to Bukurešt i Sofija zaslužili zbog konkretnih mjera koje su uvedene na spoljnim granicama EU, a koje su smanjile broj ilegalnih migranata za 80 odsto.
Rumunija i Bugarska se nalaze na važnim rutama za ilegalnu trgovinu oružjem, drogom i ljudima, ali je Evropska komisija ranije saopštila da je nakon detaljne istrage utvrdila da ispunjavaju sve uslove za članstvo u zoni slobodnog putovanja.
Hrvatska poslanica Sunčana Glavak rekla je u debati da je puno pristupanje Rumunije i Bugarske „pitanje pravičnosti“ i „od strateškog značaja za EU“.
Ona je naglasila da je njihov put bio „dug i pun izazova, uključujući i političke“ i da su tehničke uslove ispunili još 2011. godine.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen napisala je na mreži Iks da te dvije susjedne zemlje pripadaju u potpunosti Šengenskom prostoru.
“Pozdravljam pozitivan rezultat neformalnih razgovora u Budimpešti danas… Neka u 2025. godini Šengen postane jači”, napisala je Fon der Lajen.
Šengenska zona uspostavljena je 1985. godine. Prije djelimičnog uključenja Bugarske i Rumunije obuhvatala je 23 od 27 zemalja EU, kao i Švajcarsku, Norvešku, Island i Lihtenštajn. Oko 3,5 miliona ljudi prelazi internu granicu svaki dan.
Preporučeno
Šengensko područje ima gotovo 420 miliona ljudi, a svake godine ukupno 1,3 milijarde ljudi pređe šengenskih granica.
