Video
Bivši predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker početkom godine nije morao mnogo da razmišlja kada je upitan o svom najgorem iskustvu tokom prvog talasa korone. U intervjuu za DW je rekao: „Njemačka je zatvorila granice (prema Luksemburgu) ne razmišljajući o građanima koji su žrtve samovolje Berlina“.
U februaru 2021. Junker može da se opusti. Saobraćaj između dviju zemalja odvija se nesmetano. Onaj ko iz Njemačke putuje u Junkerovu domovinu Luksemburg ne mora da strahuje od graničnih kontrola ili da ide u karantin. Granice su još nevidljive. Ipak, njemačko Ministarstvo spoljnih poslova savjetuje da se u susjednu zemlju ne putuje zbog velikog broja novozaraženih (170 na 100.000 stanovnika u posljednjih sedam dana).
Strogi propisi zamjenjuju zatvaranje granica
Granica između Njemačke i Luksemburga jedna je od rijetkih nacionalnih granica u Evropskoj uniji koja je, uprkos aktuelnoj situaciji, još potpuno otvorena. Većina država-članica EU spustila je granične rampe, barem virtuelno. One strogim propisima o karantinu i formalnostima prilikom ulaska plaše one koji putuju – ili u potpunosti zabranjuju prelazak granice u slučajevima koji nisu hitni.
Mnogi političari takođe nisu mogli da ispune svoja obećanja da granice u vrijeme pandemije neće ponovo razdvajati ljude. Regionalni političari tu često mogu samo da pokušaju da ograniče štetu.
Kristof Arend član je Francuske nacionalne skupštine za gradić Forbah, na samoj granici sa njemačkim Zarbrikenom. U proteklih godinu dana više puta je naglašavao da granice više ne igraju nikakvu ulogu i da bi zatvaranje samo razdvojilo porodice i sela. To međutim nije mnogo pomoglo.
U januaru je vlada u Parizu odlučila da dozvoli ulazak u Francusku građanima iz zemalja EU samo sa negativnim korona-testom. Arendu je pošlo za rukom da se iz te uredbe izuzmu oni koji stalno prelaze granicu i koji se van Francuske ne zadržavaju duže od 24 sata.
Skoro da nema protesta zbog graničnih kontrola
Trenutno nema većih protesta zbog novih propisa u francusko-njemačkom pograničnom području. Nasuprot tome, situacija u južnoj Njemačkoj mnogo je napetija. Austrija je odavno ukočila turistička putovanja u zemlju nametanjem desetodnevnog karantina. Oni koji se uprkos tome odluče za putovanje, moraju da imaju negativan PCR ili antigenski test, ne stariji od 72 sata. Svi koji ulaze u Austriju moraju elektronski da se registruju još prije putovanja, a i da imaju potvrdu o registraciji. Ti propisi primjenjuju se čak i za malogranični promet.
Ali i njemačka strana nedavno je u dobroj mjeri proširila kontrole. „Pokušavamo što je više moguće da vršimo kontrole“, kaže portparol policije u južnoj Gornjoj Bavarskoj Štefan Zontag. Obrazloženje za kontrole, kako navodi njemačka strana, prvenstveno se odnosi na širenje mnogo zaraznijih mutacija korone u pograničnoj austrijskoj pokrajini Tirolu i na ublažavanje mjera koje su u Austriji početkom sedmice stupile na snagu.
Zaštita uspjeha
Za bavarsku stranu potpuno zatvaranje granica više nije tabu: generalni sekretar CSU, vladajuće stranke u toj njemačkoj pokrajini, opisao je taj korak kao „posljednju mjeru“. Premijer Bavarske Markus Zeder takođe je na račun susjedne Austrije uputio neobično žestoke kritike: „Mislim da je diskutabilno to što Austrija u ovoj neizvjesnoj situaciji uvodi opsežno popuštanje mjera, iako je tamo incidencija znatno veća nego u Bavarskoj.“
Zeder nije isključio ni zatvaranje granice sa Češkom, ukoliko ta zemlja ne bude u stanju da hitno pooštri mjere. Češka je, kako je rekao, područje na kojem je prisutna mutacija virusa, pa bi se zatvaranje granica uskoro moglo naći na dnevnom redu. To se, kako je dodao, odnosi i na Austriju, koja je teško pogođena mutiranom varijantom južnoafričkog virusa.
Nema izuzetaka ni za vlasnike nekretnina
Ne pokušava samo Njemačka da strogom graničnom kontrolom sačuva uspjeh u borbi protiv pandemije. Danska, koja sada ima nedjeljnu incidenciju od oko 50 slučajeva na 100.000 stanovnika, proglasila je čitav svijet za područje visokog rizika. Ulazak turista u tu zemlju potpuno je zabranjen. Čak ni oni koji u Danskoj posjeduju brodove ili kuće za odmor ne mogu da uđu u zemlju. Postoje izuzeci samo za one koji rade u pograničnim područjima, ali i oni moraju da imaju negativan korona-test.
Iako šefovi država i vlada Evropske unije na onlajn-samitima nastoje da se usaglase oko zajedničkih uredbi, pravila za ulazak razlikuju se praktično u svakoj zemlji Unije.
Nedostatak koordinacije na nivou EU
Sa stanovišta strategije #Nocovid o kojoj se raspravlja u Njemačkoj, koordinacija bi bila neophodna. U suprotnom, tom planu nedostaje važna osnova. „No covid“ je inicijativa u Njemačkoj kojom se želi da se sedmodnevna incidencija spusti ispod deset, pa da se tek onda mjere popuste. Međutim, do sada partneri unutar EU nisu uspjeli da se dogovore ni o jedinstvenoj strategiji testiranja. Pa i po pitanju otvaranja škola svaka država-članica postupa drugačije.
Bilo da je reč o Njemačkoj, Francuskoj, Austriji ili Danskoj – sve vlade u Evropi nastoje da smanje kretanje stanovništva kako bi usporile širenje virusa. Granične kontrole trebalo bi da funkcionišu u skladu s tom logikom. Prošle godine se razgovaralo i o drugim konceptima. Stručnjaci su se nadali da će korona-aplikacije pomoći u suzbijanju pandemije – pa i prekogranično.
Aplikacija funkcioniše preko granica
Članice Evropske unije uspjele su da u toj oblasti postignu bar određeni tehnički napredak. Više od deset aplikacija za upozorenje sada je kompatibilno – prije nekoliko dana optimirana je i austrijska aplikacija. Austrijanac koji je imao potencijalno opasan kontakt s korisnikom njemačke aplikacije sada biva upozoren preko svoje aplikacije. Ta razmjena podataka postoji i za susjedne zemlje, Belgiju, Dansku i Poljsku.
Kod ionako zatvorenih granica, efikasnost aplikacije je ograničena. Pogotovo zato što ni u Njemačkoj, gdje je aplikacija naročito mnogo u upotrebi, nije uočeno da ona ima efekta na stopu zaraze.
Preporučeno
Na nivou EU, otežavajuća je okolnost činjenica da Francuska koristi varijantu aplikacija koja nije kompatibilna sa svim ostalim, a koja se pri tom smatra neuspješnom i u samoj zemlji. A domovina bivšeg predsjednika Evropske komisije Žan-Klod Junkera potpuno se isključila iz tog projekta. Zemlja s velikim brojem onih koji stalno prelaze preko granice sa Njemačkom nije razvila aplikaciju za upozorenje na koronu i vjerovatno to neće ni da uradi.
