Video
Evropske zemlje rade na hitnom planu B kako bi spriječile da Ukrajina početkom sljedeće godine ostane bez novca, u slučaju da ne uspiju da postignu dogovor o korišćenju zamrznute ruske imovine za finansiranje ratnih potreba Kijeva.
Na samitu prije mjesec, lideri Evropske unije nadali su se da će postići dogovor o prijedlogu da se blokirane rezerve Moskve iskoriste za „reparacioni zajam” od 140 milijardi eura za Ukrajinu, ali je ta ideja naišla na snažan otpor Barta De Vevera, premijera Belgije, u kojoj se taj novac nalazi.
Sada, uz intenziviranje mirovnih pregovora i sve ozbiljniji manjak novca u Kijevu, pitanje šta učiniti s ruskom imovinom dobija novu hitnost. „Ako mi ne budemo djelovali, drugi će nas preduhitriti“, rekao je jedan zvaničnik EU, koji je, kao i ostali ovdje citirani, tražio anonimnost kako bi mogao slobodno da govori.
Evropski zvaničnici smatraju da bi nova mirovna inicijativa Donalda Trampa mogla pomoći učvršćivanju podrške planu da se zamrznuta sredstva iskoriste za reparacioni zajam. Prema tom planu, novac bi bio vraćen Rusiji samo u malo vjerovatnom scenariju u kojem bi Moskva pristala da plati ratnu odštetu.
Diplomate EU očekuju da će predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u narednim danima naložiti svojim službama da izrade nacrt pravnog teksta o reparacionom zajmu, kako pritisak za rješenje raste.
Međutim, uprkos intenzivnim razgovorima između Belgije i Komisije posljednjih sedmica, De Vever i dalje ima ozbiljne rezerve u vezi s pravnom odgovornošću i rizikom od odmazde Moskve ako bi se ruska sredstva koristila za zajam.
Zbog toga se stručnjaci za javne politike u Briselu sada okreću pitanju kako pomoći Ukrajini u slučaju da se prijedlog o reparacionom zajmu ne uspije zaključiti na vrijeme da ga lideri EU odobre na samitu 18. decembra.
Jedna opcija koja dobija sve veću podršku jeste „prelazni“ zajam, finansiran zaduživanjem EU, kako bi se Ukrajina održala na površini tokom prvih mjeseci 2026. godine, prema riječima četiri zvaničnika. To bi ostavilo dodatno vrijeme da se uspostavi puni reparacioni zajam uz korišćenje ruske imovine, na način koji bi bio prihvatljiv i za Belgiju, kako bi se obezbijedilo dugoročnije rješenje.
Dvoje diplomata je reklo da bi se od Ukrajine moglo tražiti da EU vrati početni prelazni zajam nakon što dobije sredstva iz dugoročnog reparacionog zajma.
Izaslanici zemalja EU su juče u Briselu razgovarali o ovim opcijama s Evropskom komisijom. Zemlje poput Francuske, Njemačke, Nizozemske, Litvanije i Luksemburga pozvale su Komisiju da nastavi rad na prijedlozima za finansiranje Ukrajine, prema riječima jednog zvaničnika upoznatog s razgovorima.
Mogućnost prelaznog modela finansiranja pomenuta je još 4. novembra od strane komesara EU za ekonomiju Valdisa Dombrovskisa, koji je tada upozorio: „Što se više sada budu odugovlačili rokovi, biće sve teže“.
Hitnost
Komisija je u potpunosti svjesna potrebe da se rješenje hitno pronađe, jer je Kijev upozorio da bi mogao ostati bez novca već u prvim mjesecima naredne godine.
Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je juče da će saveznici iz EU „u narednim danima“ finalizovati rješenje koje će „obezbijediti finansiranje“ i „dati jasnu perspektivu Ukrajini“.
Na duži rok, reparacioni zajam se široko smatra jedinim realnim rješenjem. Među državama članicama EU nema spremnosti da iz sopstvenih budžeta šalju bespovratne novčane pomoći Ukrajini. Mnoge se već suočavaju s budžetskim deficitima i visokim troškovima zaduživanja. Zbog toga se uvjeravanje Belgije da se na kraju priključi smatra ključnim.
„Nadamo se da ćemo uspjeti da razriješimo njihovu uzdržanost“, rekao je jedan diplomata EU. „Zaista ne vidimo drugu održivu opciju osim reparacionog zajma“.
Kao jedna od ideja pominje se da se „reparacioni zajam kombinuje s nekom od drugih opcija“, ali to, kako je dodao, „ne smije trajati predugo jer je osjećaj hitnosti već veoma snažan“.
I dalje postoje problemi po pitanju uspostavljanja prelaznog zajma kroz zajedničko zaduživanje EU, koje neki komentatori nazivaju „euroobveznicama“, iako drugi taj izraz odbacuju.
Možda najveća prepreka jeste činjenica da bi ovakvo zaduživanje EU zahtijevalo jednoglasnu podršku svih 27 država članica, a Mađarska se već dugo protivi novim mjerama za finansiranje ratnih napora Ukrajine.
Moguće je, međutim, da bi predstavljanje prelaznog zajma kao sredstva za obnovu Ukrajine, a ne za finansiranje ratnih operacija, olakšalo postizanje saglasnosti.
Dodatni faktor je i novi zamah mirovnih pregovora, dok Trampov tim nastoji da približi stavove zvaničnika Ukrajine i Rusije ka dogovoru o uslovima mira. Nacrti mirovnih prijedloga koji se sada razmatraju predviđaju korišćenje zamrznute imovine za finansiranje obnove Ukrajine. Evropski zvaničnici su prošle sedmice s negodovanjem reagovali na ideju iz prvobitnog američkog nacrta da Sjedinjene Države ostvaruju profit od korišćenja tih sredstava.
Lideri EU sada se nadaju da su uspjeli ubijediti Trampov tim da EU mora imati posljednju riječ o tome šta će se desiti s tom imovinom, kao i o vremenu ukidanja evropskih sankcija Rusiji i o putu Ukrajine ka članstvu u Evropskoj uniji, navode diplomate.
Preporučeno
