Suočena sa seizmičkom promjenom strategije Sjedinjenih Država pod Donaldom Trampom, Evropa bi se mogla suočiti s budućnošću bez američkog nuklearnog kišobrana, koji ih je štitio tokom Hladnog rata i decenijama nakon toga, prenosi France 24 AFP.
Pobjednik na njemačkim izborima Merc rekao je još u februaru da želi diskusiju o „nuklearnoj podjeli“ s Francuskom i Britanijom, jedinim nuklearnim silama zapadne Evrope.Njemačka ne može nabaviti vlastito nuklearno oružje bez kršenja međunarodnog ugovora o neširenju (NPT) čiji je potpisnik.
Njemački potencijalni pristup francuskim nuklearnim garancijama već je u julu 2022. godine – mjesecima nakon napada Rusije na Ukrajinu – najavio bivši njemački ministar finansija Volfgang Šojble.
On je predložio da se da finansijski doprinos „nuklearnom odvraćanju na evropskom nivou“.
Force de frappe
Predsjednik Emanuel Makron je početkom marta iznio ideju da bi francuske snage za odvraćanje (force de frappe) mogle biti povezane s obranom drugih evropskih zemalja, navodi BBC.
Njegov prijedlog izazvao je ogorčenje političara tvrde desnice i ljevice, koji kažu da Francuska razmišlja o „dijeljenju svog nuklearnog arsenala“.
To je – prema vladinim zvaničnicima, kao i stručnjacima za obranu – falsificiranje argumenta. Ništa se ne smije „dijeliti“.
Francuski ministar obrane Sebastijen Lekornu rekao je za televiziju Franceinfo: „To je francusko i ostat će francusko.“
Ono o čemu se raspravlja nije više o prstima na nuklearnom dugmetu. Radi se o tome može li se nuklearna zaštita Francuske eksplicitno proširiti na druge evropske zemlje.
Francuska nuklearna doktrina kaže da se atomsko oružje može koristiti ako su vitalni interesi zemlje u pitanju. To je odluka koju može donijeti samo predsjednik.
Ali taj prerogativ ne isključuje dijalog s partnerima, rekao je predsjednik Emanuel Makron 2020. godine, ističući „autentičnu evropsku dimenziju“ vitalnih interesa njegove zemlje.
Imanuel Metr iz Francuske fondacije za strateška istraživanja (FRS) rekla je da zaista postoji „kompatibilnost“ između francuskih nacionalnih interesa i interesa ostatka zapadne Evrope zbog dugogodišnjeg članstva Francuske u Evropskoj uniji i NATO-u.
„Budući da smo član visoko integrirane regionalne zajednice i vojnog saveza, naš vitalni interes će se automatski uskladiti, u velikoj mjeri, s vitalnim interesima naših susjeda“, rekla je ona za AFP.
Međutim, ne mogu postojati „nikakva uvjeravanja, nikakve garancije“ o tome kako će predsjednik odlučivati o „vitalnim“ interesima ako se suoči s rizikom nuklearne odmazde usmjerene na Francusku, upozorila je ona.
„Ni britanski, ni nezavisni“
U Britaniji samo premijer odlučuje o upotrebi nuklearnog oružja, unatoč činjenici da Velika Britanija kupuje svoje nuklearne projektile i bojeve glave od SAD-a.
Ali, za razliku od Francuske, britansko nuklearno oružje „već je dio proširene garancije NATO-a za odvraćanje“, rekla je Marion Mesmer, viši naučni saradnik u Međunarodnom sigurnosnom programu u Četam Hausu.
U tom smislu, rekla je ona za AFP, Britanija već pruža „neku“ nuklearnu zaštitu za ostatak Evrope.
Nad debatom o bilo kojoj evropskoj nuklearnoj sili nadvija se pitanje njenog kredibiliteta. Francuski i britanski arsenali imaju ograničene veličine i postoje sumnje u njihovu sposobnost nakon prvog udara.
Također se postavljaju pitanja o tome koliko je britanski arsenal nezavisan od arsenala Sjedinjenih Država.
„Britansko nezavisno nuklearno odvraćanje nije ni britansko ni nezavisno“, napisao je Norman Dombej, emeritus profesor fizike i astronomije te stručnjak za nuklearno oružje.
Dodao je:
„I britanske rakete i bojeve glave ovise o američkom dizajnu. Niti je to sredstvo odvraćanja.“
Prema Stokholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), Francuska ima 290 nuklearnih bojevih glava, a Britanija 225, u usporedbi s 3.708 američkih bojevih glava.
Francuska ima četiri nuklearne podmornice, kao i borbene avione sposobne za nuklearno oružje, dok se Velika Britanija oslanja isključivo na četiri podmornice za isporuku.
„Najveći izazov bila bi psihološka komponenta, jer znamo da Rusija vrlo ozbiljno shvaća SAD kao protivnika, a također znamo da Rusija shvaća evropske države mnogo manje ozbiljno“, rekla je Mesmer.
U očekivanju bilo kakve promjene doktrine, Francuska bi mogla poduzeti neke ograničene praktične korake kako bi uključila saveznike, kao što je pozivanje njihovog sudjelovanja u vježbama nuklearnog oružja s pratećim lovcima ili funkcijama opskrbe.
Francuska bi također mogla odlučiti rasporediti nuklearno sposobne avione u savezničkim zemljama, što komplicira ruske strateške proračune.
Ali francuski partneri možda nisu pretjerano zainteresirani da igraju onako kako im Francuska odredi.
„Oni mogu uzeti ono što im je u ponudi, ali ne mogu postavljati bilo kakve zahtjeve“, rekla je Metr.
Preporučeno
Video