Video
Hrvatska je iz izolacije izašla s približno jedan posto manje zaposlenih u odnosu na stanje koje je imala sredinom marta, piše Večernji list, ali kako je njihova ekonomija podložna velikim sezonskim promjenama – realniju sliku stanja na tržištu rada poslije korone, daje poređenje s istim razdobljem prošle godine.
Premijer Hrvatske, Andrej Plenković, kaže da je Hrvatska prošle godine u ovo vrijeme imala 51.000 zaposlenih više, odnosno milion i 578 hiljada osiguranika. Tih 50-ak hiljada izgubljenih radnih mesta, posljedica su korone, i prije svega su se desila u turizmu, trgovini, transportu, uslužnim sektorima.
Na proljeće i ljeto 2019, hoteli i restorani su zapošljavali oko 30.000 radnika više nego danas, trgovina njih osam hiljada više, prijevoz – oko 2.000, a poljoprivreda je zadržala zaposlenost. Građevinski sektor je u plusu za oko četiri hiljade radnika.
Veliku potražnju za građevinskim radnicima i majstorima podstaknuo je zemljotres, jer su vlasnici oštećenih zgrada i kuća sami krenuli u obnovu.
“Što se tiče ekonomije, ukupno smo pomogli s 30 milijardi kuna. Nikada nijedna vlada nije tako stala iza hrvatskih radnika, poslodavaca i privatnog sektora”, tvrdi Plenković, koji kampanju za novi mandat temelji na zaustavljanju epidemije i snažnoj pomoći privredi.
Za razliku od Amerike, gdje je nezaposlenost eksplodirala, Evropa je ipak uspjela da sačuva radna mjesta tako što je uvela programe subvencija, bilo da je riječ o kraćem radnom vremenu, ili o podršci za preduzeća.
U Hrvatskoj se broj nezaposlenih osoba, od uvođenja karantina, popeo na 17 posto, u Austriji se udvostručio, a Njemačka je u maju dobila oko 169 hiljada novozaposlenih, uz oko 10 miliona zaposlenih kojima država pokriva primanja.
S Ekonomskog instituta Zagreb navode da je u Hrvatskoj stepen potražnje za radom još uvek daleko ispod onog prije pandemije. Na primjer, u odnosu na maj 2019., u istom mesecu 2020. potražnja je bila niža oko 40 posto, s tim što sada ima najmanje interesa za nekad najtraženija zanimanja.
Potražnja za trgovcima, konobarima i kuharima pala je 72, 85 i 74 posto, u odnosu na maj 2019. godine. Izuzetak među tim dramatičnim pokazateljima su zanimanja vezana za sanaciju pandemije i zagrebačkog zemljotresa.
U odnosu na maj prošle godine, sada se traži 57 posto više zidara, te 46 posto više medicinskih sestara, dok potražnja za ljekarima i stomatolozima ide na 21 procenat.
Gledajući regionalno, Ekonomski institut ističe da sve hrvatske regije bilježe značajan pad, a najviše južni i sjeverni Jadran.
Preporučeno
U maju 2020. u odnosu na isti mjesec prošle godine, taj pad se mjeri sa 70 i 68 posto. Socijalni partneri počeli su pregovore o modelu subvencioniranja skraćene radne sedmice, pa se očekuje u narednim danima očekuju detalji.
