Nakon završenog prvog kruga predsjedničkih izbora Emanuel Makron i Marin Le Pen su svjesni da moraju pridobiti birače predsjedničkog kandidat Žan Luk Melenšona koji je tijesno izgubio mjesto u drugom krugu za nepuna dva posto glasova od Marin le Pen.

Iako je Melenšon već u izbornoj noći pozvao svoje birače da ne daju nijedan glas Marin le Pen, ankete pokazuju da dio njegovih glasača ipak razmišlja da glasa upravo kandidatkinju ekstremne desnice.

Dešavanja u Ukrajini su tokom cijele kampanje za prvi krug izbora bili dominantna tema, i na neki način su oblikovali nastupe svih kandidata.  

Takav trend se nastavio i u kampanji pred odlučujuči, drugi krug izbora.

Makron prema anketama ima blagu prednost, mnogo manju u odnosu na onu koju je imao na posljednim predsjedničkim izborima održanim 2017.godine kada je sa 66% osvojenih glasova ubjedljivo pobjedio svoju protivkandidatkinju Marin le Pen.

Zato, prema ocjeni analitičara on upravo želi iskoristiti bliske veze ekstremne desničarke le Pen sa Rusijom i Vladimirom Putinom, kako bi ubjedio glasače da bi njen izbor za predsjednicu Francuske bio ”poguban” po Francusku i Evropsku uniju.

Predsjednička kandidatkinja krajnje desnice Marin Le Pen ima bliske veze s Rusijom i želi oslabiti Evropsku uniju i NATO, što bi moglo potkopati napore Zapada da zaustavi ruski rat protiv Ukrajine.

Makronova vlada je posljednjih nedjelja u Ukrajinu poslala oružja u vrijednosti od 100 miliona eura, a u srijedu je rekla da će poslati još u sklopu napora zapadne vojne pomoći. Francuska je glavni izvor vojne podrške Ukrajini od 2014., kada je Rusija pripojila Krim i podržala separatističke borce u istočnoj Ukrajini.

Le Pen je u srijedu izrazila rezerve u pogledu slanja dodatnog oružja Ukrajini. Rekla je da će, ako bude izabrana za predsjednicu, nastaviti s odbrambenom i obavještajnom pomoći, ali bi bila “mudrija” u slanju oružja jer misli da bi pošiljke mogle uvući druge zemlje u rat s Rusijom.

Njena kampanja uspješno je iskoristila frustraciju francuskih birača zbog rastuće inflacije, koja se pogoršala kao posljedicu odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da napadne Ukrajinu.

Evropska unija bila je neobično jedinstvena u dogovoru o pet rundi sve strožih sankcija Rusiji. Ako postane predsjednica Francuske, Le Pen bi mogla pokušati osujetiti ili ograničiti dodatne sankcije EU budući da daljnje djelovanje zahtijeva jednoglasnu podršku 27 zemalja članica bloka, ocjenjuju analitičari.

Francuska je ekonomija broj dva u EU nakon Njemačke i ključna je za donošenje odluka u EU. Francuska takođe sada predsjeda rotirajućim predsjedanjem EU, dajući sljedećem francuskom predsjedniku značajan uticaj.

Le Pen se jako protivi sankcijama na ruski plin i naftu. Takođe je u prošlosti rekla da će raditi na ukidanju sankcija koje su Rusiji nametnute zbog njene aneksije Krima, pa čak i da će Krim priznati kao dio Rusije.

Ranije u svom prvom mandatu, Makron je pokušao da uspostavi vezu sa Putinom, pozvavši ga u Versalj i predsjedničko ljetovalište na Mediteranu, u nadi da će rusku politiku vratiti u veću usklađenost sa Zapadom.

Francuski predsjednik trudio se da oživi mirovne pregovore između Moskve i Kijeva o dugotrajnom sukobu u istočnoj Ukrajini između vlade i separatista koje podržava Rusija.

On je posjetio Putina u Kremlju nedjeljama prije ruske invazije na Ukrajinu 24. februara i nastavio je razgovare s ruskim predsjednikom tokom rata.

Svi ovi napori da se održi živa komunikacija sa ruskim predsjednikom, je po ocjeni analitičara kod određenog broja birača imalo pozitivan odjek.

Makron se po njihovom mišljenju pokazao kao pragmatičan lider koji je i sam rekao da ne može spaliti sve mostove i da se kriza u Ukrajini jedino može riješiti diplomatskim putem.

Za razliku od njegovog pristupa stranka Marin le Pen ima duboke veze s Rusijom.Ona se i srela sa njim kao predsjednički kandidat 2017. godine i u prošlosti je za njega imala samo riječi hvale.U jednom od svojih intervjua iskazala je duboko poštovanje politici koju sprovode Vladimir Putin i tadašnji američki predsjednik Donald Tramp. Uvijek je srdačno bila dočekana na događajima ruske ambasade u Parizu, a njena krajnja desničarska stranka takođe je dobila zajam od 9 milijuna eura  od rusko-češke banke jer je tada saopštila da su francuske banke odbile da posude novac njenoj stranci.

Le Pen kaže da je rat u Ukrajini djelomično promijenio njeno mišljenje o Putinu, ali je u srijedu saopštila da bi Zapad trebao pokušati obnoviti odnose s Rusijom nakon što  se sukob završi. Predložila je “strateško približavanje” između NATO-a i Rusije kako bi spriječila Moskvu da se previše udruži s Kinom.

Dok je Makron nepokolebljivi branilac EU koji je nedavno je pojačao učestvovanje Francuske u operacijama NATO-a u istočnoj Evropi, Le Pen kaže da bi Francuska trebala držati distancu od međunarodnih saveza i krenuti svojim putem.

Ona se zalaže za povlačenje Francuske iz vojne komande NATO-a, što bi povuklo francusko vojno osoblje iz tijela koje planira operacije i dovelo do toga da zemlja izgubi uticaj unutar zapadnog vojnog saveza.

Francuska se povukla iz komandne strukture NATO-a 1966., kada je francuski predsjednik Šarl de Gol želio udaljiti svoju zemlju od organizacije u kojoj dominiraju SAD, no njena reintegracija u ovoj strukturi dogodila se pod konzervativnim predsjednikom Nikolasom Sarkozijem 2009. godine.

Bilo kako bilo, u neđelju 24, aprila Francusku očekuje neizvjesna predsjednička trka, koja bi u odnosu na rezultate glasanja mogla oblikovati buduće geopolitčke procese u Evropi ali i šire.

I.Đoković