Video
Kada je Džared Kušner, zet Donalda Trampa, odlučio da investira u luksuzni turistički kompleks na idiličnoj južnoj obali Albanije, vjerovatno nije računao da će time podstaći talas masovnih protesta. Međutim, pokazalo se da Albanci nijesu oduševljeni idejom da bogati strani investitori betoniraju njihova prirodna bogatstva radi izgradnje hotela za imućne turiste.
Planirano odmaralište sa 10.000 kreveta u blizini zaštićenog područja, doma flamingosa, kornjača i jedne od najbolje očuvanih riječnih delti u Evropi, izazvalo je možda i najveće narodne proteste otkako je ova mala balkanska država prije više od tri decenije napustila komunizam, piše Politico.
U samo dvije sedmice „revolucija flamingosa“, kako je postala poznata, prerasla je iz ekološkog protesta u nacionalnu kampanju protiv cijele albanske političke elite. Godine percepcije korupcije, nekontrolisanog turizma, nezadovoljstva ekonomskim razvojem jedne od najsiromašnijih evropskih zemalja i osjećaja da se državom upravlja u interesu malog broja bogatih, a ne građana, dovele su mnoge Albance do tačke ključanja.
Protestima se sada traži ostavka, pa čak i zatvaranje premijera Edija Rame i opozicionog lidera i bivšeg premijera Salija Beriše, dvojice najdugovječnijih političkih lidera od pada komunističkog režima 1991. godine.
„Ovo je protest protiv cijelog sistema“
„Mladi i građani ovdje ne protestuju samo protiv Rame i Beriše, nego protiv cijelog sistema“, kazala je aktivistkinja civilnog društva Françeska Muço u Tirani, dodajući da je riječ o borbi protiv modela uspostavljenog nakon pada diktature.
Albanski biolog Olsi Nika ističe da se nezadovoljstvo ne može svesti samo na jednog investitora.
„Ovdje se ne radi o protivljenju Džaredu Kušneru“, kazao je, naglašavajući da Albaniju godinama prate problemi korupcije i zanemarivanja ekoloških standarda.
Premijer Edi Rama ostao je čvrst u stavu da su strani investitori ključni za razvoj zemlje. On je za Politico izjavio da su strani investitori važniji od domaćih građana kada je riječ o ekonomskom razvoju.
„Stranci su prioritet… jer donose novac u zemlju za Albance“, rekao je Rama, dodajući da bi mediji bili manje zainteresovani za priču da nije uključeno ime Kušnera.
Njegove izjave dodatno su pojačale tenzije.
„Ako je to rekao, to je jedan od razloga zašto protestujemo“, rekao je opozicioni poslanik Redi Muçi, navodeći rast troškova života, širenje Airbnba i turističkih kompleksa kao glavne probleme.
Sporno odmaralište u jednom od najvrijednijih područja
Područje Vlorë na jugu Albanije već godinama bilježi turistički bum, ali sjevernije obale i dalje ostaju relativno netaknute. Tamo se gnijezde flamingosi, kornjače i žive rijetke vrste u delti rijeke Vjose, koju nazivaju „posljednjom divljom rijekom Evrope“.
Upravo tu je planiran luksuzni kompleks vrijedan 1,4 milijarde eura sa 10.000 kreveta, što bi značajno promijenilo ekosistem jednog od najbogatijih prirodnih područja u zemlji.
Iako je projekat povezan sa Kušnerom i njegovom suprugom Ivankom Tramp, pojedini izvještaji navode da se investiciona grupa Affinity Partners povukla iz projekta, iako to nije zvanično potvrđeno.
Na terenu se već vide putevi, policija i betonske konstrukcije, uprkos spornim procedurama i izostanku potpune procjene uticaja na životnu sredinu.
Ekolozi upozoravaju na uništavanje prirodnih staništa, uključujući i gnijezda kornjača.
Masovni protesti širom zemlje
Desetine hiljada Albanaca izašle su na ulice. Protesti u Tirani traju već sedmicama, a slične demonstracije održavaju se i u drugim gradovima. Protesti su organizovani i u dijaspori širom Evrope i Sjeverne Amerike.
Premijer Rama promoviše model Albanije kao „evropskih Maldiva“, a broj turista je posljednjih godina višestruko porastao. Međutim, kritičari tvrde da koristi od tog rasta ne osjećaju građani, dok mladi u velikom broju napuštaju zemlju.
EU je upozorila Albaniju da bi ovakav razvoj mogao otežati pristupne pregovore, posebno u oblasti zaštite životne sredine.
Sporovi, optužbe i politička kriza
U međuvremenu, sporni projekti izazivaju i pravne i političke sukobe, dok ekološke organizacije tvrde da se zakoni mijenjaju kako bi se olakšale investicije u osjetljivim područjima.
Na terenu, prema navodima aktivista, radovi se nastavljaju uprkos tvrdnjama vlasti da projekat još nije formalno odobren.
Ekolozi upozoravaju da bi nastavak ovakve politike mogao dovesti do trajnog gubitka zaštićenih područja.
Preporučeno
„Ako novac postane jedini kriterijum, izgubićemo prirodu“, poručuju oni.
