Video
Bageri, bodljikava žica i privatno obezbjeđenje koje vuče demonstrante po pijesku nisu slike koje je Albanija željela vidi na naslovnim stranama samo nekoliko dana nakon što je iz Brisela dobila pozitivne signale o napretku u pristupnim pregovorima sa EU.
Ipak, upravo se to dogodilo u oblasti lagune Narta, zaštićenog predjela na jugu zemlje.
U središtu spora je planirani projekat na poluostrvu Zvernec – turistički kompleks povezan sa Džaredom Kušnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trampa. Ono što je počelo kao spor oko gradnje u zaštićenom području, preraslo je u širu debatu o razvoju, zaštiti životne sredine i budućnosti Albanije u Evropskoj uniji.Play Video
Na svega osam kilometara od grada Valone, investitori planiraju projekat koji bi mogao da postane jedan od najvećih turističkih poduhvata u istoriji Albanije. Kompanija koja stoji iza toga navodi da bi investicija mogla da bude veća i od četiri milijarde eura, kao i da bi mogla da otvori više od 10.000 radnih mesta. Premijer Edi Rama opisao je to kao stratešku investiciju koja bi Albaniju mogla da svrsta među vodeće svjetske turističke destinacije.
Zaštićeni pejzaž pod pritiskom
Piš Poro–Narta jedno je od najvažnijih zaštićenih obalnih područja u Albaniji. Lagune, močvare, borove šume i pješčane dine stanište su za stotine vrsta i važna stanica za ptice selice na putu između Evrope i Afrike.
Ujutru 30. maja aktivisti su prolazili kroz borove šume i preko dina kako bi došli do gradilišta. Tamo su ih dočekali građevinska mehanizacija, novopodignute ograde i privatno obezbjeđenje.
Snimci objavljeni na društvenim mrežama pokazali su kako demonstrante silom uklanjaju iz tog područja. To je izazvalo ogorčenje javnosti. U danima koji su uslijedili, hiljade ljudi učestvovalo je u protestima solidarnosti u Tirani pod sloganom „Albanija nije na prodaju“. Tražili su obustavu projekta.
Ekološke organizacije takođe su zatražile potpunu transparentnost dokumentacije povezane s projektom, tvrdeći da ključne odluke nisu dovoljno javno objašnjene.
Više od decenije Besjana Šehu, ekolog i suosnivač Albanskog ornitološkog društva, radi na zaštiti močvara i šuma tog područja. Kaže da su događaji od 30. maja prelomni trenutak u dugogodišnjoj borbi za sudbinu regiona.
„Ovo nije samo lokalni spor oko ograde, puta ili gradilišta, već i pitanje načina donošenja odluka i nedostatka transparentnosti“, kaže Šehu za DW.
„U pitanju je ekološki integritet više od 18.000 hektara jednog od najvažnijih prirodnih koridora Albanije.“
Rama: „Moramo ući u Ligu šampiona turizma“
Premijer Rama ovog ponedeljka (1. jun) više od sat vremena je govorio o kontroverzi oko projekta na poluostrvu Zvernec.
Osudio je ponašanje privatnog obezbjeđenja koje je vuklo demonstrante, nazvavši ga „odvratnim“. Ipak, jasno je stavio do znanja da od projekta ne namjerava da odustane.
„Zašto da budem na vlasti ako treba da odustanem od vizije koju dijelim s vama godinama? Moramo ući u Ligu šampiona globalnog turizma“, rekao je Rama, naglašavajući da Albanija treba da pređe s masovnog turizma, na elitniji i ekskluzivniji model.
Govoreći o zaštićenom statusu lagune, naveo je da to područje pripada kategoriji u kojoj je moguće uskladiti zaštitu prirode i ekonomske aktivnosti. Takođe je istakao da je projekat još u proceduralnoj fazi: konačna ekološka dozvola još nije izdata, a procjena uticaja na životnu sredinu i arhitektonski plan još su u izradi.
EU prati situaciju
Piš Poro–Narta nije samo još jedno zaštićeno područje, a projekat dolazi u veoma osjetljivom trenutku za pristupni proces Albanije u EU.
To područje već je predloženo za tzv. „Emerald mrežu“, ekološku mrežu zasnovanu na Bernskoj konvenciji, a očekuje se da će postati i dio mreže „Natura 2000“, nakon ulaska zemlje u EU. Prema Evropskoj komisiji, način upravljanja tim područjem postao je test sposobnosti Albanije da kao buduća članica štiti takva staništa.
Kao dio pregovora o poglavlju o zaštiti životne sredine i klimatskim promjenama, Albanija mora da dokaže da može da očuva prirodna staništa i spriječi degradaciju ekosistema.
U tom kontekstu, Evropska komisija saopštila je da „pažljivo prati razvoj situacije“. Za DW su ponovili da produžavanje zakona o strateškim investicijama „i dalje izaziva zabrinutost zbog mogućih ekoloških posljedica, posebno u zaštićenim područjima“, i naglasili da „standardi EU moraju biti u potpunosti uzeti u obzir“.
„Posljednja netaknuta delta na Mediteranu“
Jedan od stručnjaka koji pomno prate ovo područje jeste Ulrih Ajhelman, direktor organizacije Riverwatch i koordinator kampanje „Sačuvaj plavo srce Evrope“.
„Delta reke Vojuše posljednja je netaknuta živa delta u cijelom Mediteranu“, kaže on za DW.
Veliki dio mediteranskog regiona promenjen je branama, gradnjom i dugogodišnjim ljudskim uticajem. Prema Ajhelmanu, delta Vojuše ostaje jedno od rijetkih mesta gde prirodni procesi i dalje funkcionišu gotovo neometano.
„To je ostatak svijeta kakav je postojao prije sto godina“, naglašava.
Za Ajhelmana, ova debata postavlja šire pitanje koje prevazilazi granice Albanije:
Preporučeno
„Da li postoji išta što ne želimo da uništimo?“, upitao je. „To je nešto za šta međunarodna zajednica mora da se bori.“
