Video
Dvadesetsedmogodišnja Kerolajn bila je Trampova portparolka tokom prvog mandata, a sada je PR menadžer Bijele kuće. Objavivši da je ona njegov izbor za tu poziciju, Tramp je izjavio kako je siguran da će kandidatkinja za kongres, s obzirom i na prethodno iskustvo- „zablistati i pomoći da se prenesu poruke američkom narodu dok Ameriku ponovo činimo velikom”.
„Kerolajn je pametna, jaka i dokazala je da je izuzetno visprena u komunikaciji”-rekao je Tramp.
Porijeklom iz Nju Hempšira, Levitova je studirala komunikacione i političke nauke na univerzitetu Sent Anselm, katoličkoj školi u svojoj državi.
Dok se još školovala, radila je kao pripravnik na Foks Njuz televiziji i u Trampovoj službi za medije. Godine 2020. izjavila je za Politico da je dobila „prvi uvid u svijet medija” kroz ova iskustva. Zahvaljujući tome je donijela odluku da ganja karijeru u PR sektoru, kazala je.
Levit je počela radi u prvom mandatu Donalda Trampa nedugo posle diplomiranja 2019. godine, prvo kao predsjednikov pisac govora, a kasnije kao asistent u odnosima sa javnošću, prema sajtu koji sadrže informacije o njenoj kandidaturi za kongres 2022. godine.
Po odlasku iz Bijele kuće, Kerolajn je radila kao dikrektor službe komunikacija za Eliz Stefanik, kongresmenku iz reda republikanaca koju je predsjednik Tramp kandidovao za ambasadora pri UN.
Levit je napustila tu poziciju da bi se kandidovala za kongres, osvojivši republikansku nominaciju za prvi kongresni okrug Nju Hemšira 2022. godine, da bi izgubila tek na opštim izborima od demokrate Krisa Papasa.
Predstavila je sebe kao snažnog zagovornika pravnog poretka i jakih granica, uključujući „nultu toleranciju na nezakonitu imigraciju” i izjavila je da bi radila na tome da se izgradi granični zid.
U januaru 2024. godine, pridružila se Trampovoj trećoj trci za predsjednika SAD kao sekretar za odnose sa javnošću u njegovoj kampanji.
Preporučeno
Sada je odabrana da bude najmlađi PR Bijele kuće u istoriji Sjedinjenih Američkih Država. Prethodno je Ron Zigler bio nosilac te titule sa svojih 29 godina, kada ga je 1969. godine tu postavio Ričard Nikson.
