Video
Glas Amerike je ranije objavio da će Nacrt rezolucije, kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, biti predstavljen 17. aprila na zatvorenom sastanku u UN-u.
Nije poznato kada će se raspravljati o Rezoluciji.
U poruci Mijatović navodi da genocid u Srebrenici, u kojem je brutalno ubijeno 8.372 Bošnjaka, uglavnom muškaraca i dječaka, ostaje mračno poglavlje u zajedničkoj historiji Evrope.
“Da je u Srebrenici počinjen genocid nije stvar mišljenja, to je historijska činjenica”, navodi Mijatović u video poruci, podsjećajući da je genocid pravno utvrđen od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog suda pravde i domaćih sudova.
Bećirović je istakao da su “najviši sudovi UN donijeli pravosnažne presude” o genocidu u Srebrenici, 22. mart 2024.
U nacrtu rezolucije, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, traži se, između ostalog, da se bez rezerve osudi svako poricanje genocida u Srebrenici i potiču članice UN-a da sačuvaju utvrđene činjenice i kroz svoje obrazovne sisteme razviju odgovarajuće programe, kako bi se spriječio revizionizam i genocid u budućnosti.
“Nažalost mnogi ljudi nisu svjesni da je počinjen genocid, a neki ga čak i poriču. To je uvreda za žrtve i ozbiljna prijetnja pravdi i miru u regionu. Ova kultura poricanja genocida mora biti iskorijenjena”, dodala je komesarka Mijatović i potcrtala da primarnu odgovornost za zaustavljanje poricanja i promicanje istine i empatije snose politički lideri u regionu.
Edukacija o genocidu i očuvanje sjećanja na žrtve, također, je od ključne važnosti, dodala je.
“Majke Srebrenice su proteklih 28 godina neumorno održavale uspomenu i tražile pravdu. Uvijek sam svim srcem podržavala poziv majki. Odajem počast njihovim neumornim naporima da sjeme mržnje zamjene sjemenom pravde”, poručila je komesarka.
Mijatović je i upozorila da je krajnje vrijeme da međunarodna zajednica prestane da gleda na drugu stranu, suočena sa raširenim poricanjem genocida u Srebrenici.
“Utvrđivanje dana sjećanja pokazalo bi da međunarodna zajednica stoji na strani istine i da je solidarna sa preživjelima i porodicama žrtava”, kazala je Mijatović.
O nacrtu rezolucije o genocidu u Srebrenici 17. aprila na zatvorenom sastanku u UN-u
Presudama međunarodnih i sudova u Bosni i Hercegovini utvrđeno je da je u julu 1995. počinjen genocid nad oko 8.000 bošnjačkih civila, kada je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Radovan Karadžić prvi predsjednik bh. entiteta Republika Srpska, pravomoćno je osuđen u Hagu na doživotnu kaznu zbog genocida u Srebrenici, kao i zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Zbog genocida, na doživotnu kaznu na istom sudu je osuđen i glavni komandant Vojske Republike Srpske, Ratko Mladić.
Preporučeno
Osim njih, osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, te Vujadin Popović, načelnik bezbjednosti Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske.
