Video
Riječ je o najdirektnijoj američkoj intervenciji u Latinskoj Americi još od 1989., kada su SAD izvele invaziju na Panamu i svrgle tadašnjeg vojnog lidera Manuela Noriegu. U Vašingtonu bi takav razvoj događaja mnogi doživjeli kao veliku pobjedu, posebno unutar tvrde struje Trampove administracije, čiji su pojedini zvaničnici godinama otvoreno zagovarali promjenu režima u Karakasu.
Sjedinjene Države već duže vrijeme optužuju Madura da predvodi kriminalnu narko-organizaciju, što venecuelanski predsjednik uporno odbacuje. Vašington ga, pored toga, ne priznaje legitimnim predsjednikom Venecuele nakon izbora 2024., koje su međunarodni posmatrači i opozicija ocijenili kao neregularne i nepravedne.
S druge strane, Karakas godinama optužuje SAD da im je pravi cilj preuzimanje kontrole nad venecuelanskim naftnim rezervama, koje se smatraju najvećim na svijetu.
Ko će sada preuzeti vlast?
Ali ključna nepoznanica nije stav Vašingtona, nego šta slijedi unutar same Venecuele ako je Maduro zaista uklonjen. Pristalice američke intervencije tvrde da bi ona otvorila put preuzimanju vlasti od strane opozicije, predvođene dobitnicom Nobelove nagrade za mir Maríom Corinom Machado ili opozicionim kandidatom s izbora 2024., Edmundom Gonzálesom.
Međutim, mnogi analitičari upozoravaju da takav scenario nije ni brz ni jednostavan. Venecuelanska vojska i paravojne strukture do sada su ostajale lojalne Maduru, a čak su i neki njegovi kritičari strahovali da bi direktna američka vojna intervencija mogla dodatno destabilizovati zemlju, umjesto da je smiri.
Pored toga, vijest o Madurovom hapšenju sigurno će izazvati nemir među njegovim najbližim saveznicima, koji bi sada mogli strahovati za sopstvenu sudbinu i pokušati sačuvati pozicije moći u haotičnom tranzicionom periodu.
Preporučeno
Nakon Madurovog pada, Venecuela ulazi u najneizvjesniji period u posljednjih nekoliko decenija, sa otvorenim pitanjima o prenosu vlasti, bezbjednosti, ulozi vojske i dugoročnim posljedicama američke intervencije na cijelu regiju.
