Video
Na današnjem samitu, kako prenosi N1, koji je protekao bez usvajanja zajedničke deklaracije, lideri EU i njenih država članica potvrdili su svoju posvećenost procesu proširenja Evropske unije, prenosi slovenačka novinska agencija STA.
Još jednom su istakli Crnu Goru kao vodećeg kandidata, koja želi da postane 28. članica Unije do 2028. godine, i pozvali Srbiju da reformiše i uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa politikom Evropske unije.
Fridrih Merc je novinarima u Tivtu rekao da Srbija mora jasno da odluči gdje vidi svoju budućnost.
„Nije moguće voditi politiku kolebanja između Rusije, Kine i Evrope. Put Srbije u EU je otvoren, ali ona mora da odluči na čijoj će strani biti“, poručio je.
Traže se sankcije Rusiji
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, piše STA, potvrdio je poslije sastanka da je nekoliko zemalja insistiralo na pitanju sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, koje Srbija još nije uvela.
„To su tražili od nas“, rekao je.
Razgovore je ocijenio pozitivnim, a kao najvažniju stvar izdvojio je francusko-njemačku inicijativu za pojednostavljenje ili ubrzavanje procesa proširenja.
„To u potpunosti podržavamo. To će promeniti dinamiku i energiju procesa pristupanja EU. To znači da, kada nešto postignete, možete da sednete za sto“, rekao je.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen naglasila je poslije samita da Srbija ima vrlo jasne uslove za otvaranje novog, trećeg paketa pregovaračkih poglavlja. Prema njenim riječima, to su reforme u oblastima vladavine prava, slobode medija i izbornog zakonodavstva, uz usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
U međuvremenu, predsjednik Evropskog saveta Antonio Košta rekao je da su se srpske vlasti, sa kojima se u četvrtak sastao u Beogradu, vrlo jasno obavezale na konkretan vremenski okvir.
„Na osnovu njihove primjene, Evropska komisija će pripremiti procenu, a Savet EU će odlučiti da li je došlo vrijeme za otvaranje treće runde pregovora“, objasnio je.
Crna Gora spremna za rješavanje pitanja sa Hrvatskom
Na samitu je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji se na marginama skupa sastao sa crnogorskim kolegom Milojkom Spajićem.
„Moj utisak je da je Crna Gora spremna da veoma ozbiljno radi na pitanjima koja joj je Hrvatska predstavila, a koja nisu nerješiva“, rekao je premijer poslije susreta. Hrvatska očekuje rješavanje pitanja obeštećenja logoraša i pronalaženja nestalih iz rata devedesetih, kao i da Podgorica nastavi sa procesuiranjem ratnih zločina, rekao je Plenković.
On je istakao da Zagreb želi i rješavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, a čiji su sudski postupci u zastoju.
Hrvatski premijer je pomenuo i pitanje spomen-ploče na nekadašnjem logoru Morinj, mjestu na kojem su tokom rata zlostavljani hrvatski zarobljenici, kao i potrebu da se promeni ime bazena u Kotoru koji nosi ime čuvara tog logora.
Hrvatska traži i razgovore o granici, kao i povratak školskog broda Jadran, jedrenjaka dugog oko 60 metara koji je do 1991. godine bio upisan u flotne liste hrvatskih luka, ali se u trenutku izbijanja rata nalazio na remontu u Crnoj Gori, koja ga od tada nije vratila.
Plenković je naglasio da Crna Gora želi da što prije završi pregovore sa EU i pristupi Uniji, što bi se, „teoretski“, moglo dogoditi do 2028. godine ukoliko bude postojala politička volja.
Preporučeno
Lideri svih šest zemalja Zapadnog Balkana koje teže članstvu u EU – Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova – okupili su se danas u Tivtu. Pored lidera EU, u evropskoj delegaciji bili su i lideri većine država članica Unije.
