“Hrvatska na rat u Ukrajini ni na koji način ne može bitno da utiče, niti može da ga zaustavi. Ali, promišljenom i odgovornom politikom državnih vlasti može da spriječi širenje rata prema hrvatskim granicama i obezbijedi mir i sigurnost svim hrvatskim građanima. Zato sam odbio da dam prethodnu saglasnost na odluku o učešću hrvatske vojske u misiji podrške Ukrajini”, objasnio je Milanović, prenijela je u saopštenju njegova pres služba.

Vlada Hrvatske je putem ministra odbrane tražila od predsjednika i vrhovnog komandatna Oružanih snaga prethodnu saglasnost na predlog odluka o učešću hrvatskih vojnika u misijama, operacijama i aktivnostima NATO-a, Evropske unije i Ujedinjenih nacija.

Prema hrvatskom Ustavu, sve predložene odluke donosi Hrvatski sabor većinom glasova svih poslanika ako predsjednik države za odluke da prethodnu saglasnost.

Ukoliko predsjednik uskrati saglasnost, Hrvatski sabor može takve odluke da donese samo dvotrećinskom većinom svih poslanika.

Vlada je, kako se navodi u saopštenju, tražila saglasnost za 13 odluka, među kojima i su nastavak učešća pripadnika vojske u NATO operacijama KFOR i Sea Guardian, kao i u misiji u Iraku.

Povezani članci

politika

Nije dovoljno da se naslonite i čekate da EU i NATO urade nešto za Balkan

politika

Milanović: Opasne izjave Dodika, rekao sam mu da se smiri

politika

Zatezanje odnosa sa Hrvatskom udaljava Crnu Goru od IBAR-a

“Predsjednik nije dao prethodnu saglasnost jedino na odluku o učestovanju pripadnika Hrvatske vojske u NATO aktivnosti za sigurnosnom i obučnom podrškom Ukrajini (NSATU)”, navodi se u saopštenju.

Milanović je ocijenio da ta misija može “potencijalno štetno delovati na nacionalne interese Republike Hrvatske”.

“Prema Ustavu, Vlada može zatražiti od Hrvatskog sabora glasanje o predloženoj odluci i ako Vladin predlog odluke dobije podršku dvije trećine poslanika, odluka će stupiti na snagu i predsednik će je poštovati”, navodi se u saopštenju.

Milanović je podsjetio da se vladin predloge zasniva na odluci NATO-a sa sastanka iz jula ove godine u Vašingtonu, na kojem je i on učestvovao, ali da se nije protivio toj odluci na nivou NATO, jer države članice same odlučuju hoće li i na koji način učestvovati u toj aktivnosti.

“Važno je znati da predsjednik ni na koji način nije bio konsultovan oko stavova koje je Republika Hrvatska zastupala u pripremi navedene odluke. Kršeći, opet, svoju ustavnu obavezu, koja Vladi nalaže saradnju sa predsjednikom na području spoljne politike i odbrane, Vlada je ne samo preuzela obavezu u ime Hrvatske već je i pripremila navedenu odluku o slanju pripadnika oružanih snaga bez konsultacija sa predsjednikom”, ističe se u saopštenju.

Takođe se podseća da je predsednik Hrvatske “vrlo jasno komunicirao svoj stav da se protivi učešću pripadnika oružanih snaga u takvim misijama”.

“Ruska agresija na Ukrajinu je nedopustiva i predstavlja kršenje međunarodnog prava koje svi moramo osuditi. Predsjednik je u više navrata ponovio i stoji kod stava da je Ukrajina žrtva agresije i da joj i Hrvatska treba pružiti svu moguću humanitarnu pomoć”, ističe se u saopštenju.

Uprkos vojnoj pomoći koju prima Ukrajina, kraj rata se ne nazire već, kako navodi predsjednik, prijeti opasnost da se rat proširi i van granica Ukrajine.

“Zadatak predsednika države, a po njegovom mišljenju i zadatak svih hrvatskih državnih institucija, zaštititi Hrvatsku od rata i preduzeti sve mjere da bi Hrvatska ostala van ratnih sukoba. Upravo zbog toga predsjednik nije dao prethodnu saglasnost”, dodaje se u saopštenju.

Ističe se da Hrvatska kao punopravna članica ima obavezu i dužnost prema svojim saveznicima u NATO-u i predsjednik “ni na koji način ne dovodi to u pitanje”.

Milanović je naglasio da je rat u Ukrajini posljedica ruske agresije, ali da ne predstavlja napad na neku od članica NATO-a i ne može biti aktiviran član 5. Sjevernoatlantskog ugovora pa ne postoji ni međunarodno-pravna obaveza učešća Hrvatske u aktivnostima koje bi je povezale s tim ratom.