Video
EU mora naći načina kako zaštiti svoje interese, a to prije svega znači kako učiniti boljim funkcionisanje šengenskog prostora, te naći rješenje za pritisak migranata koji dolaze preko zemalja kojima je Unija ukinula vize, rekao je Božinović po dolasku na sastanak ministara unutrašnjih poslova država članica.
Ministri su razgovarali o spoljnom i unutrašnjem aspektu migracija. Vanjski aspekt uključuje saradnju s trećim državama iz kojih migranti dolaze ili preko kojih dolaze, vraćanje migranata koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu te upravljanje granicama. Unutrašni aspekt migracija odnosi se na raspodjelu tereta među državama članicama kada se Unija nađe pod velikim migrantskim pritiskom. S tim u vezi, Komisija je predložila pakt o migracijama i azilu o kojem države članice već godinama pregovaraju.
EU želi osigurati da zemlje iz kojih dolaze migranti sarađuju i sprječavaju ljude da odlaze. Do sada se to pokušavalo slanjem finansijske pomoći trećim zemljama za zbrinjavanje migranata i izbjeglica, a sada se sve više govori i o ukidanju preferencijalnog trgovinskog režima i uvođenju carina zemljama koje odbijaju sarađivati.
Zemlje kandidatkinje morat će prihvaćati izbjeglice
Nakon sastanka ministar Davor Božinović izjavio je kako Unija početi sistemski pratiti u kojoj se mjeri države koje uživaju bezvizni režim usklađuju s njenom viznom politikom, a one koje ne sarađuju neće moći ni očekivati da ulaze bez viza. Dodao je da se u EU o tome počelo raspravljati i da će to dovesti do određenih promjena.
Istakao je da je ta saradnja posebno važna za one države kandidatkinje koje po definiciji moraju usklađivati svoju viznu politiku s evropskom. Te države neće morati samo usklađivati svoje vizne politike, nego i prihvatati ljude koji su zatečeni na području EU, a nemaju pravo na međunarodnu zaštitu.
Države preko čije su teritorije ti ljudi došli na teritorij EU-a morale bi ih prihvatiti natrag. To su sporazumu o readmisiji koji se ne provode baš onako kako je zamišljeno, rekao je Božinović. Dodao je da je o tome u raspravi postignut široki konsenzus, da se sve mora pratiti, a onda po potrebi ići u promjene pravila i odredbi koje reguliraju eventualne suspenzije bezviznog režima.
– Dakle, ako ne surađujete onda ne možete ni očekivati benefite slobodnog ulaska na teritoriju EU-a. Mislim da je ova rasprava prvi signal u tom smjeru i ona će se sigurno nastaviti, rekao je. Istaknuo je da se moraju izbjeći situacije koje danas imamo da u susjedne zemlje ljudi dolaze kao turisti, a onda kada dođu do granice s EU-om od turista se pretvaraju u neregularne migrante.
Ruta Srbija – BiH – Hrvatska
Preporučeno
Rekao je da najveći broj, više od 90 posto ilegalnih migranata u Hrvatsku dolazi iz Bosne i Hercegovine, a u tu zemlju iz Srbije. Radi se o građanima država koje imaju bezvizni režim s tim zemljama. To su ti tzv. turisti o kojima govorimo, koji se kada dođu do hrvatske granice pretvore u ilegalne migrante i nastoje ući na teritoriju EU-a, rekao je Božinović.
