Video
Sjevernoatlantski savez (NATO) je u stanju velikih tenzija pred samit koji će se održati 11. i 12. jula u Briselu. Kako navodi nekadašnji vrhovni komandant NATO Džejms Stavridis, dva najveća problema za alijansu su Vladimir Putin i Donald Tramp.
Preporučeno
“Kada sam služio kao vrhovni saveznički saveznik NATO-a od 2009. do 2013. godine, imali smo kontroverze i nesuglasice u vezi sa Avganistanom i Libijom, na primjer, i beskrajnim argumentima o ravnopravnom dijeljenju tereta između SAD-a i drugih saveznika. Zaista, izvještaji o lošem stanju u NATO-u konstantni su tokom decenija, posebno odmah nakon raspada Sovjetskog Saveza”, kaže Stavridis u tekstu za “Blumberg”.
Kako je rekao, ono što je sada drugačije, jeste očigledna antipatija američkog predsjednika prema alijansi uopšte i naročito prema nekim njenim liderima.
“Otvorena netrpeljivost Donalda Trampa prema njemačkoj kancelarki Angeli Merkel, britanskoj liderki Terezi Mej i kanadskom premijeru Džastinu Trudou, na primjer, čini se duboko ukorijenjenom i nepodnošljivom”, rekao je on i dodao da se i Trampova naklonost prema francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu ohladila.
Ovaj lični animozitet među najvažnijim nacionalnim liderima alijanse dolazi u posebno nesrećnom periodu, kaže on, jer Rusija na čelu sa Vladimirom Putinom “pritiska periferiju NATO, koristeći tehnike ‘hibridnog ratovanja’ za destabilizaciju baltičkih i zemalja i država na obali Crnog mora i primjenjuje sajber operacije u cilju podrivanja demokratije u SAD”.
Prema njegovim riječima, mnogi strahuju da će Tramp na NATO samitu biti u još jednoj misiji napada na saveznike, a da će zatim sa Putinom nekoliko dana kasnije razgovarati toplo i veselo.
“To bi nastavilo njegov obrazac uspostavljen prije nekoliko nedjelja kada je pokopao samit G7, a zatim grlio sjevernokorejskog diktatora Kim Džong Una u Singapuru. Druga runda takvog ponašanja bi učvrstila stav u Evropi da je američki predsjednik nepopravljiv i nepozdan partner, što bi dovelo do jedne od najdubljih kriza u 70 godina postojanja alijanse”, rekao je on.
Ono što je posebno štetno, kako je naveo, jesu očigledni lična naklonost i divljenje Trampa prema Putinu, što izgleda potpuno “neobjašnjivo s obzirom na podršku ruskog lidera sirijskom režimu i njegovu nezakonitu invaziju na Ukrajinu i aneksiju Krima i prije svega ruski upad u američki politički proces 2016. godine i kasnije – što Tramp odbija da prizna”.
“Iako niko nije zainteresovan da se ponovo nađe u hladnom ratu, ogromna politička razlika između Trampovog odnosa prema demokratskim vođama NATO-a i njegovog često izraženog divljenja autoritarnom Putinu predstavlja ogroman diskontinuitet za savez”, kaže Stavridis.
Američki partneri su posebno zabrinuti da bi Tramp mogao da da iznenadni poklon Putinu, da najavi značajno povlačenje američkih trupa iz Evrope, smanji odbrambena sredstva koja Amerika odvaja za Evropu ili zaustavi sprovođenje zajedničkih vežbi sa najistočnijim članovima NATO, što Rusija smatra “provokativnim”.
S obzirom na to šta je učinio na sastanu sa sjevernokorejskim liderom, Stavridis kaže da su ti strahovi opravdani.
Kako je rekao, možemo da očekujemo da Tramp nastavi sa svojim komentarima o tome kako članice NATO ne plaćaju dovoljno za odbranu i ne vrše svoje dužnosti, a moguće su i prijetnje da će SAD istupiti iz alijanse.
“To bi bilo trošenje vrijednih zajedničkih trenutaka koje svjetski lideri rijetko imaju, posebno u vrijeme kada imaju mnogo važnijih problema da se njima bave”, rekao je on.
Prema njegovim riječima, jedina nada je da američki sekretar odbrane Džejms Matis, nekadašnji NATO komandant sa četiri zvjezdice, usmjeri razgovor ka ključnim temama.
“Ono za šta bi SAD trebalo da se zalažu je jasna, kontinuirana posvećenost finansiranju u Avganistanu, gdje će ključno biti primoravanje talibana da sjednu za pregovarački sto; povećanje sajber resursa za odbrambene i napadne aktivnosti; uspostavljanje većeg nivoa formalnog učešća NATO-a u borbi protiv Islamske države; stvaranje koherentnog nadzornog i operativnog plana za Arktik; i – iznad svega – sinhronizovanje odgovora država NATO-a na aktuelnu rusku agresiju oko granica alijanse”, rekao je Stavridis.
Kako je zaključio, vrijedno je diskutovati o ulaganju u odbranu, ali se na samitu u Briselu ne smije propustiti šansa koju tu ima cijeli demokratski svijet.
